Da je sve povezano, svi znamo, no rijetko razmišljamo što to u praksi znači. Ima ljudi koji se u prehrani odriču mesa – vegetarijanci. No oni koji vole samo meso i dobiju napadaj negodovonja ako na njihovom pijatu osvane pomidor ili biži, često zaboravljaju da usprkos preferenci mesnog obroka, oni se biljaka ne mogu odreći, onako kako se vegetarijanci odriču mesa. Biljke mogu živjeti bez nas, mi bez biljaka ne možemo. Čak i ako vam je omiljena papica, baciti biftek na gradele, da bi nastao žar trebamo drvo – biljku. Da bi izrezali biftek na lipu fetu, toplo preporučam korištenje daske za rezanje od drva, osim ako ne želite riskirati da vam domaćica i kraljica kuhinje, uši iščupa jer ste joj nožem oštetili radnu površinu…
Uz roštilj je vruće, pogotovo ovih dana, pa je pamučna majica savršeni odjevni predmet za takvu djelatnost – pamuk je opet biljka… Vatra gori zahvaljujući kisiku – većinu kisika na ovom svijetu za "disanje" vatre a bome i majstora od roštilja dobivamo od- biljaka (modrozelenih algi). Sve obično bude servirano na drvenom stolu… Kada počnemo raditi spisak svega za što imamo od biljaka spisak nas navede da se na travnjaku ispred kuće bacimo na koljena, s dubokom zahvalnosti i s poštovanjem pomilujemo travicu…
Ulje, papir, kruh, hrana za janjetinu, hrana za ljude, kolači s pekmezom, čokolada, ogrjev, lijekovi (većina ih potiče od biljaka), odjeća i visoka moda, začini, palačinke, Nutella, vino i pivo, naše kuće, namještaj, novac, diplome na papiru o završenom školovanju, nafta je derivat većinom biljaka, sedrene prepreke na Plitvicama su rezultat sinergije vode i mahovina, erozija tla se sprječava zahvaljujući korijenju biljaka..
Suživot biljaka i našeg planeta nam omogućava jednostavnu činjenicu da možemo biti živi na ovom planetu. Biljke uglavnom u sinergiji s prirodom, dobro žive i bez nas. No ponekad, ukoliko ih poželimo uzgajati, mala pomoć naših znanja, može pomoći da dobijemo maksimalni urod u uzgoju. Pa iako vrlo često biljke nama nude lijekove kada nama baš nije najbolje zdravstveno, osim što nam u obliku hrane daju većinu potrebnog da bi i ostali zdravi (vitamini, minerali..), ponekad i same biljke trebaju našu pomoć da bi ostale zdrave.
Tu na scenu kao insekticid stupa jedna vrlo zanimljiva biljčica, endemska za Dalmaciju i Balkanski poluotok – Dalmatinska krizantema, ili još poznatija kao buhač. Dalmatinska ivančica (Tanacetum cinerariifolium) izgleda kao poveća kamilica, no iz serije nije sve onako kako izgleda, razlika je kao i uvijek i u svemu, upravo u onom oku nevidljivom dijelu – u njezinoj istinskoj unutrašnjoj biti. Biokemijski spoj piretrin je prirodni insekticid kojeg su prvi izolirali i opisali hrvatski nobelovac Lavoslav Ružička i njemački kemičar Hermann Staudinger 1924. godine. Ono što je zanimljivo – piretrin je skupni naziv za šest aktivnih sastavnica: piretrin I i piretrin II, cinerin I i cinerin II, jasmolin I i jasmolin II. I eto ponovno sveprisutne sinergije. Jedan spoj pomaže drugome, tako da insekti nametnici, nemaju spasa, i da stvar bude još ljepša, upravo činjenici da je to više spojeva koji djeluju raznoliko, nametnici ne mogu razviti otpornost i tako imamo biljku koja liječi biljke.
Priroda je divna poetična i nevjerojatna. Sve je tako nekako savršeno uređeno. Pa su tako piretrini nestabilne molekule koje se na svjetlu brzo raspadaju tako da se ne nakupljaju u tlu. Sporije se razgrađuju u vodi gdje se mogu zadržati dulje vrijeme. Ovaj insekticid djeluje na središnji i periferni živčani sustav, uzrokujući paralizu i blokadu živčanih stanica. Djeluje trenutno i u kratkom roku izazove smrt kukca u čije tijelo prodire. Dakle pomažemo biljci koja je pod napadom, a ne zagađujemo tlo! I ne samo tlo, nego ni ne prodiru u voće i biljke koje tretiramo, a nije zapaženo ni negativno djelovanje na ljude, osim par slučajeva alergijskih reakcija i dermatitisa za koje je dokazano da su uzrokovani nečistoćama u ekstraktu. Piretrini se slabo apsorbiraju u ljudskom tijelu, a u slučaju apsorpcije se brzo izlučuju. I tako eto savršenog biljnog lijeka za biljke i to se koristi u ovim slučajevima: zaštititi usjeve na poljima, obnoviti tla uništena kemijskim pripravcima, suzbiti najezdu komaraca i muha u domaćinstvu, zaštititi namirnice i usjeve u skladištima, zaštititi meso i mesne proizvode u sušarama. I to kada su problemi izazvani ovim bagudinicama – lisne uši, stjenice, crveni voćni pauk, krpelji, komarci.
Da bi dobili taj divan tretman za naše zelene kućne prijatelje buhač se bere u lipnju, tradicionalno na sv. Antuna, 13. lipnja, koji je eto baš prošao. Nakon što smo ih ubrali, ovim jednostavnim receptom možemo tretirati biljke.
Recept za 10 l pripravka insekticida: 150-200 g mljevenih cvjetova preliti s 10 L kipuće vode, ostaviti preko noći, procijediti i naliti u boce špricaljke, i počnemo sa prskanjem, paziti da se pošpricaju listovi i odozgo i odozdo. Prskanje treba obavljati u rano jutro ili u sumrak jer je piretrin razgradiv na svjetlu. Pripravljenu otopinu treba skladištiti u tami i upotrijebiti je u maksimalno pet sati od proizvodnje.
najnovije
najčitanije
Ostali sportovi
ATP Pariz
Carlos Alcaraz ostao bez četvrtfinala Pariza, iznenadio ga je Francuz Humbert
Tenis
POBJEDA GRKA
Tsitsipas ponovno bolji od Cerundola
Svijet
RACIJA
U Panami otkriven kamion s drogom namijenjenom Hrvatskoj
Ostali sportovi
Ždrijeb
Hrvatska vaterpolska reprezentacija saznala suparnika u kvalifikacijama za Svjetski kup
Svijet
MILIJARDER
Musk se nije pojavio na saslušanju, sud odgodio razmatranje njegovih isplata biračima
Zadar
USKRSNUĆE POLUOTOKA
Najduži “Advent” u Hrvatskoj trebao bi spasiti Poluotok od zimskog sna
Zadar
RAZGOVOR
Dr. Lovre Pedić: Sve je više i muškaraca koji se odlučuju na estetske tretmane
Zadar
holywin
ODGOVOR NA NOĆ VJEŠTICA! U hrvatskim gradovima bit će održan Holywin, među njima je i Zadar
Scena
VEČERA ZA 5
CUNI JE BRILJIRAO! Same pohvale za Danijelovu večeru: ‘Nadmašio je očekivanja! Nemam zamjerke’
Zadar
TRI DESETLJEĆA S VAMA