Bačić: Za razvoj Hrvatske najvažnija željeznička pruga Rijeka – Mađarska

Teško mi je izdvojiti samo jedan infrastrukturni projekt, koji bi bio najveći i od najveće važnosti, ali mislim da je za gospodarski razvoj Hrvatske najvažnija željeznička pruga Rijeka – granica s Mađarskom, ocijenio je Branko Bačić, potpredsjednik Vlade RH i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, koji je otvorio 17. Dane Hrvatske komore inženjera građevinarstva, koji su počeli u Opatiji.

Rijeka je, kaže, po svom potencijalu, luka kakve nema na Jadranu.

Svaka čast svim lukama, ali…

– Svaka čast svim lukama sjevernog Jadrana, ali Rijeka ima najveći potencijal, sa Zagrebačkom obalom, Brajdicom, svojim terminalima, ima najveći kapacitet, a mi nemamo odgovarajuću prometnu infrastrukturu koja taj teret može izvesti iz luke.

Prema tome, svaki euro koji dođe u Rijeku, dok dođe do krajnjeg odredišta, svi sudionici, od brodara, agenata, lučkog sustava, željeznice, kamiona, agenata, špeditera, dobiju 20 eura.

I kad budemo imali izgrađenu Zagrebačku obalu i realiziranu nizinsku ili dolinsku prugu, kako ćemo je nazvati, kad cijeli proces realiziramo, onda mi se čini da je za hrvatske gospodarske interese to u ovom trenutku najvažniji projekt.

A da ne govorim da Europa rijetko poznaje (su)financiranje cestovnog prometa, s obzirom da je za okoliš najmanje prihvatljiv, ali željeznički promet, morski, riječni, ono je čemu moramo težiti.

No, nedostaje nam još dovršetak cjelokupnog projekta cestovne povezanosti i zato nam je važan nastavak jadransko-jonskog koridora do Dubrovnika, završetak 5c koridora, Sisak, dovršetak Istarskog ipsilona, Podravski ipsilon, to su sve projekti koje moramo realizirati…

No, kad gledam objektivno što je za strateške interese Republike Hrvatske najvažnije, po meni je to ova željeznička pruga koja bi povezala Rijeku s mađarskom granicom, rezolutan je Bačić, koji je sudjelovao i na okruglom stolu u sklopu konferencije pod nazivom “Hrvatski New Deal – biti ili ne biti” – značaj velikih infrastrukturnih projekata u Hrvatskoj”.

EU fondovi za željeznicu i luke

Tomislav Mihotić, državni tajnik Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, nadovezao se da je cestovna infrastruktura 95 posto realizirana, tako da, veli, i korištenje EU fondova ide u smjeru izgradnje željezničke i lučke infrastrukture.

– Dvije glavne pruge su u realizaciji, a najbitnija za nas je pruga Rijeka-Zagreb-mađarska granica jer time Rijeka postaje luka centralne Europe tj. dobiva daleko bolju poziciju da se bori s konkurencijom u okruženju.

Najsloženiji je dio nizinske pruge, no sve ćemo napraviti da krenemo k rješenju. Naravno, pruga nije samoj sebi svrha, pa su tu i lučki kapaciteti, davanje u koncesiju, opisao je Mihotić.

Bačić je rekao da je obnova prioritet, no tu su, veli, brojni veliki projekti cestovne, željezničke, morske i zračne infrastrukture koji će najvećim dijelom biti financirani sredstvima EU-a, za što nam je u idućih 7 godina osigurano 25 milijardi eura. Treba pripremiti sektor za vrijeme pred nama, rekao je.

– Hrvatski građevinski sektor osovio se na vlastite noge, rekao je Bačić, pa opisao bujanje građevinskog sektora u Hrvatskoj. Lani je izdano 11.600 građevinskih dozvola, čiji je ukupan obujam radova gotovo 6 milijardi eura.

Hrvatski BDP lani je iznosio oko 500 milijardi kuna, a 10 posto tog BDP-a u rukama je hrvatskih građevinara i svih dionika na projektima. I za rast BDP-a lani, od 6,7 posto, velika je zasluga građevinske struke.

– I u prvih deset godina ovog stoljeća imali smo veliku konjunkturu građevinskog tržišta, pa je 2008. bilo 135.000 zaposlenih u građevinarstvu.

No, zbog financijske krize došli smo 2014., 2015. na 90.000 zaposlenih u sektoru, da bismo danas opet u hrvatskom građevinarstvu imali zaposlenih 140.000 radnika.

No, razlika je da smo onda radili velike projekte, prije svega kapitalne projekte cestovne infrastrukture, zadužujući se na međunarodnom tržištu i rastao je tada dug.

Danas imamo još veći obujam građevinskih radova, a u isto vrijeme pada nam javni dug jer se veliki dio javnih radova oslanja na fondove EU, navodi Bačić.

Okrenuti obnovi

Veli da su okrenuti obnovi nakon potresa, a velik dio se financirao sredstvima europskog Fonda solidarnosti koji je u roku i u potpunosti iskorišten.

– Oni koji malo poznaju struku misle da je puno 18 ili 20 mjeseci od petrinjskog odnosno zagrebačkog potresa, no nije taj vremenski rok dug, ako znamo da obnavljamo najvažnije zgrade koje čine arhitektonsku urbanu vizuru metropole, odnosno gradova na tim područjima.

Naše ministarstvo pored obnove provodi i druge aktivnosti: Sabor je usvojio izmjene Zakona o prostornom uređenju, ući ćemo u izmjene Zakona o gradnji, radimo Zakon o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu RH, a decentralizirat ćemo upravljanje državnom imovinom, jer nema potrebe da se o rješavanju npr. neke male čestice ovdje u Opatiji odlučuje na Markovom trgu, to ćemo prepustiti županu, gradovima, da o tome odlučuju.

Gradi se puno, uglavnom su to projekti javnih naručitelja, ali veliki dio gradilišta naslonjen je i na privatna ulaganja. To dodatno potvrđuje činjenicu da je Hrvatska veliko gradilište.

Kada je u pitanju stanogradnja, na godišnjoj razini se ulazi u izgradnju 20.000 stanova, što govori kako puno građevinske operative je potrebno.

I druge industrije naslonjene su na građevinu, ovih 6,5 milijardi eura, koliki je obim poslova, ne prolazi dakle samo kroz ovu struku, nego je pokretač razvoja.

Hrvatski građevinari imaju posla, što otvara probleme da nedostaje i građevinskih tvrtki i zaposlenika. Recimo, od ovih 140.000 zaposlenih u građevini, čak 50 tisuća je stranaca.

Ne ispunjava nas to zadovoljstvom, ali posao, ugovori, projekti ne mogu čekati i jasno je da će naše građevinske tvrtke pronalaziti radnu snagu izvan hrvatskih granica.

To onda otvara i pitanje radnog zakonodavstva i drugih stvari, ali to je tako: kad posla nema, onda je samo to problem, ali kad dođu veliki poslovi, otvaraju niz drugih pitanja i problema, zaključio je Bačić.

Naši inženjeri pokazali znanje i mogućnosti

Nina Dražin Lovrec, predsjednica Hrvatske komore inženjera građevinarstva, kaže da su naši inženjeri pokazali da imamo znanje i mogućnosti, ali javni naručitelji, veli, “kada raspisuju natječaje, moraju uzeti u obzir kapacitete i mogućnosti naših projektanata, da natječaj bude takav da se potiče rad naših inženjera i našeg građevinskog sektora”.

Konferencija je okupila više od 1.500 građevinara na 132 predavanja. Dražin Lovrec je rekla da je na pitanje “Hrvatski New Deal – biti ili ne biti”, zaključeno: “Biti, naravno.”

– To je izazov, prilika, odgovornost, poticati sve da se uključe, u segmentu projektiranja, stručnog nadzora, dok smo s izvođenjem malo u problemima…

Fokus je na kvaliteti, edukaciji, ali i izmjeni zakona javne nabave. Radne snage nedostaje, ali to je problem već duže vrijeme, između ostalog jer i naši mladi ne žele upisati građevinska zanimanja, pa to treba poticati i promovirati, zaključila je.