“Naše vojarne su sigurne. Ovo što se dogodilo, dogodilo se po meni kao jedna vrsta provokacije i zasigurno ćemo uvesti još novih mjera unutar Oružanih snaga”, kazao je ministar govoreći o prošlotjednom incidentu kada su tri civila automobilom upala u štićeni prostor vojarne u Udbini.


Pitanje sigurnosti nametnulo se tijekom rasprave o paketu obrambenih zakona kojima se, između ostalog, ponovno uvodi temeljno vojno osposobljavanje, a koje će od siječnja iduće godine biti obvezni proći mladi s navršenih 19 godina.




Anušić je u Saboru predstavio Strategiju obrane RH, Dugoročni plan razvoja Oružanih snaga RH od 2025. do 2036. godine te izmjene Zakona o obrani, kao i o službi u Oružanim snagama.


Fokus rasprave sveo se na uvođenje dvomjesečnog vojnog roka. Za one koji to ne žele i pozovu se na priziv savjesti iz moralnih ili vjerskih razloga, alternativa je civilno služenje – tri mjeseca kroz sustav Civilne zaštite MUP-a ili četiri mjeseca na komunalnim poslovima u lokalnim jedinicama.


O civilnom služenju


Ključna kritika oporbe odnosila se na odredbe kojima će prednost pri zapošljavanju u državnoj upravi i lokalnim jedinicama imati oni koji prođu vojnu obuku, ocjenjujući to diskriminacijom, ali i na nejasno definiran priziv savjesti za civilno služenje.


Što su dovoljno uvjerljivi moralni i vjerski razlozi za civilno, a ne vojno služenje obuke te tko će odlučivati o tim zahtjevima, ispitivali su zastupnici.


“Prigovor savjesti mora biti uvjerljiv, ali neće biti problem dokazati uvjerljivost. Puno se njih ranije pozivalo na prigovor savjesti, a poslije su dobivali dozvole za naoružanje i postali lovci, to se više neće moći dogoditi.


Odluku o zahtjevima će donosi Povjerenstvo MUP-a, a nitko tko se bude pozvao na priziv savjesti neće doći u situaciju da ga i ne dobije. Nikome se neće ništa uskratiti”, naglasio je ministar.


Ivica Baksa (NPS) i Dalibor Paus (IDS) pitaju se da li je civilno služenje, obzirom na omogućavanje prednosti pri zapošljavanju samo onima koji prođu vojni rok, ali i činjenicu da civilno traje duže od vojnog, alternativa vojnoj obuci ili zapravo penalizacija.


“Htjeli smo vojni rok napraviti motivirajućim i da se veći broj odluči za vojno, a ne civilno služenje. Prednost će imati samo pod jednakim uvjetima kao ostali na natječaju, dakle, ako imaju isti broj bodova, onaj tko je prošao vojnu obuku imat će prednost.


Niz je kategorija koje imaju prednost, pa zašto onda ne bi imali i te ljude koji se stavljaju na raspolaganje državi”, rekao je ministar.


S druge strane, SDP-ovu Ivanu Račanu nije znao odgovoriti tko će, primjerice, prednost pri zapošljavanju imati ako se jave osoba s invaliditetom, branitelj i onaj tko prođe vojnu obuku.


“Sve tri osobe će imati prednost, povjerenstvo za taj natječaj će odlučiti, ne znam, iskreno, odgovor”, rekao je.