Amfore, zdjelice, antičko staklo…

Na drugom susretu sekcije restauratora i preparatora Hrvatskog muzejskog društva, održanom u Tehnološkom muzeju u Zagrebu, sudjelovalo je i dvoje zadarskih predstavnika. Zadrane su predstavljali Marija Karmelić, restauratorica iz Arheološkog muzeja Zadar i Šime Perović, restaurator iz Muzeja antičkog stakla.
Marija Karmelić prezentirala je konzervatorsko-restauratorske zahvate na amfori s lokaliteta T.C. Relja – Zadar, 1989. Amfora je otkrivena na nekropoli gdje je u sekundarnoj upotrebi iskorištena kao grobna komora. Zatečena je u fragmentarnom stanju, istrošenih, oblih rubova. Većih je dimenzija, tankih stijenki i masivnog vrat. Keramika je vrlo mekana i porozna.
Karmelić je također prezentirala i konzervatorsko – restauratorske zahvate na zdjelici (inv. Br. A16942). Zdjelica tankih stijenki s dva vanjska horizontalna rebra napravljena je od fino pročišćene gline i izuzetno je kvalitetne izrade. Vanjski dio keramičke strukture je sive, a unutrašnji crvene boje. Površina zdjelice bila je prekrivena debljim slojem enkrustracije i zemlje. Sloj je bio čvrst i jako priljubljen za površinu zdjelice.
Šime Perović predstavio je prvu godinu rada Muzeja antičkog stakla. Istaknuo je kako ova nova kulturna ustanova Zadra ima specijalističko usmjerenje, te kroz postav projicira tehnološku, uporabnu ali i estetsku vrijednost stakla u kontekstu antičke rimskodobne civilizacije.
Tehnologija izrade, proizvodnja i trgovački putovi, kontekst nalaza na nekropoli, kao i upotreba staklenih predmeta u svakodnevnici: domaćinstvu, medicini, kozmetici i ukrašavanju, okosnica su priče koju ilustriraju eksponati većinom proistekli s istraživanja antičkih nekropola Iadere (Zadra), Aenone (Nina), Argyruntuma (Starigrada) i Asserie (Podgrađa).
Susreti restauratora i preparatora Hrvatskog muzejskog društva koncipirani su kao i prošle godine i sastojali su se od dva dijela – seta predavanja vezanih uz konzervatorsko – restauratorsku struku te izložbe plakata na kojima su prikazani različiti postupci iz gotovo svih segmenata konzervatorsko-restauratorske struke.
Tema prvog dijela predavanja su bili osnovni kemijski pojmovi vezani uz struku te nedovoljno zastupljena i (pre)često zanemarivana zaštita od potencijalno štetnih supstanci u laboratorijima, dok je u drugom dijelu prezentiran program za dokumentiranje konzervatorsko – restauratorskih zahvata na arheološkim predemtima pod nazivom R++. Na izložbi je sudjelovalo 34 autora s ukupno 41 plakatom iz 15 muzeja čime je zastupljena većina hrvatskih regija. Na plakatima su predstavljeni različiti segmenti djelatnosti muzejskih radionica poput restauriranja arheoloških, povijesnih, etnoloških i tehničkih predmeta uključujući i izrade replika i suvenira.
Prema najavama, iako još uvijek neslužbeno, sljedeći susret sekcije restauratora i preparatora Hrvatskog muzejskog društva trebao bi se održati u Zadru