AGAVA: Stoljetna biljka koja cvate samo jednom

Agava je 1561. preko Španjolske dopremljena na područje Italije – rijetko je imamo prilike vidjeti u Zadru, ali zato je ovog ljeta procvjetala čak na dvije lokacije

Iako ćete šetnjom jadranskom obalom, posebice njenim otocima, često ćete naići na agavu (lat. Agave americana L.), ova biljka koja autohtono raste na području Meksika i Latinske Amerike, odakle je 1561. preko Španjolske dopremljena na područje Italije rijetko se vidi u Zadru. Ipak, jučer je naš fotograf uspio snimiti čak dvije, jednu u ulici Stjepana Radića, drugu na Žmirićima.
Agavu karakteriziraju debeli i mesnati listovi dužine dva metra i širine do 30 centimetara koji polako rastu u obliku ružice, a iz sredine raste stabljika koja u našim krajevim može doseći visinu do osam metara, dok u Maksiku naraste i do 12 metara. Na stabljici niču brojni cvjetovi vretenastih grana na vrhu koje se nalazi tobolac. Ovisno o klimatskim uvjetima, nekim agavama treba 10, 20 ili čak 100 godina da procvatu. Nakon što agava procvjeta, cvijet se osuši i odrveni te kao takav sam od sebe sruši. Nakon toga tobolac se raspukne, a iz tamnih, plosnatih sjemenki, koje vjetar raznosi i na nepristupačne predjele, narastu nove biljke.
Agava je biljka iz porodice mesnatica, na Mediteranu može živjeti između 25 i 30 godina, ponegdje i 40, a viđeni su i primjerci koji požive i sto godina i upravo zbog toga agavu nazivaju i stoljetnom biljkom. Budući da rastu i u pustinji, nije im potrebno puno vode, a ne smetaju joj ni velike oscilacije u temperaturi. Debeli, mesnati listovi, koji imaju sposobnost pohranjivanja vode, omogućuju joj da uspješno preživi duga sušna razdoblja.
Agava je ujedno i omiljena vrtna biljka, a želite li je imati i u svojem vrtu, znajte da voli vrtnu zemlju pomiješanu s većom količinom pijeska i treseta. Agava cvjeta samo jednom i cvjetanje nagovješta njezino ugibanje. U tom ljetnom razdoblju se i bere. Listovi agave mogu biti isključivo zeleni no postoje i podvrste koje imaju krem-bijele ili žute pruge ili rubove. Kod ove biljke iznimno su opasne bodlje koje rastu na rubu lišća pa pripazite da se slučajno ne nabodete, jer ubod može biti prilično bolan.
Osim u industriji, agava se koristi i u narodnoj medicini. Često se koristi njen svježi sok i prašak načinjen od listova. Svježi sok pomiješan s medom od kadulje liječi kašalj (hripavac), a istučen list agave koristi se za liječenje opeklina i rana. Iako u Meksiku i Srednjoj Americi agava ima vrlo široku upotrebu, u Europi služi većinom za ukras.