800 godina od obnove rimske kule i prvog spomena imena Novigrad u pisanim izvorima

U Zavičajnoj zbirci Novigrad jučer je u organizaciji Sveučilišta u Zadru i Općine Novigrad održan znanstveni skup "800 godina od obnove rimske kule i prvog spomena imena Novigrad u pisanim izvorima". Riječ je o nastavku sustavnih istraživanja koja su dovela do objavljivanja monografije "Novigrad nekad i sad" 2016. godine, a nakon ovog skupa do kraja godine očekuje se objavljivanje nove.
– Prije pet godina imali smo znanstveni skup gdje smo s više aspekata osvijetlili Novigrad, a on je rezultirao monografijom koja je imala zapažen odjek u znanstvenoj, kulturnoj i široj javnosti. Već tada je bilo najavljeno da će se tijekom ove godine obilježiti 800 obljetnica prvog spomena Novigrada pa smo pojedine aspekte istraživanja tada namjerno izostavili i ostavili za drugi dio zbornika. Općina Novigrad jedna je od rijetkih koja je kroz nekoliko godina uložila značajna sredstva u istraživanja te bi trebala biti primjer i drugima općinama kako ne treba zaboraviti svoju prošlost, istaknuo je u uvodnoj riječi predsjednik znanstvenog odbora prof. dr. sc. dr. h. c. Ante Uglešić.

Izuzetan položaj
Na ovom prostoru u uzastopnim slojevima tijekom prapovijesti, antike, ranoga i razvijenoga srednjovjekovlja rađao se genius loci povijesnoga grada poznatog od 1220. g. kao Castrum Novum. U izlaganju koje su pripremili Željko Tomičić, Ivna Anzulović i Lovre Lučić rečeno je kako brojni tragovi svjedoče o dugotrajnu životu značajnog središta nastalog na izuzetnom geografskom položaju između Karinskog i Novigradskog mora u zaleđu tisućljetnog Zadra. Nakon Justinijanove epohe naseljavaju se na promatranom prostoru početkom 7. stoljeća Slaveni i Hrvati.
Iako dio istraživača još uvijek smatra kako su sredinom siječnja 1387. godine pristaše ugarsko-hrvatskog protukralja Ladislava Napuljskog u Novigradu pogubile ugarsko-hrvatsku kraljicu Elizabetu Kotromanić, čime je ovaj potpuno anoniman dalmatinski gradić praktički »preko noći« pretvoren u jedan od najspominjanijih europskih lokaliteta toga vremena, iznesena su i nova saznanja o tome da ona ipak nije pogubljena baš u ovom mjestu. No daleko važnija činjenica od te je da su kraljičini krvnici odabrali upravo Novigrad kao mjesto njezina sužanjstva zajedno s kćeri Marijom, ugarsko-hrvatskom kraljicom i suprugom protukralja Sigismunda Luksemburgovca. A to ne bi bilo moguće da Novigrad u to vrijeme nije bio snažno utvrđen i dobro geostrateški pozicioniran na samoj granici srednjovjekovne Dalmacije i Hrvatske.
Pozdravljajući sudionike skupa načelnik Općine Novigrad Joso Klapan zahvalio je rektorici Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Dijani Vican, koja je prije dvije godine prihvatila ideju o objavi nove monografije, kao i znanstvenoj "kremi Sveučilišta", kakvu će teško u budućnosti biti okupiti. U ime župana skup je pozdravio dožupan Šime Mršić, koji je rekao da šira javnost može puno toga naučiti ne samo o prirodnim ljepotama ovog prostora, nego i njegovoj bogatoj prošlosti, nakon čega ga je službeno otvorio prorektor za strategiju razvoja i izdavaštvo Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić.

Suradnja akademske i lokalne zajednice
– Ovo je bila dobra prigoda kako bismo još jednom uspostavili suradnju akademske i lokalne zajednice. Važno je da znanstvenici izađu iz svojih ureda, terenski istražuju prostor te da se njihovi rezultati istraživanja koriste za buduće znanstvene radove, ali i na korist lokalnoj zajednici kako bi mogla osmišljavati svoj prostor. Novigrad je od prapovijesti do ranog novog vijeka imao istaknutu ulogu u tadašnjim konstelacijama između više različitih država, posebno kao enklava mletačkog posjeda zaokružen osmanlijskim posjedom. Zato je poseban značaj imala novigradska utvrda, rekao je Faričić, ističući kako je jedna od misija Sveučilišta popularizacija znanosti, pa i putem interdisciplinarnih monografija koje okupljaju istraživanja različitih disciplina.
Zarobljavanje ugarsko-hrvatskih kraljica Elizabete i Marije 1386. godine kod Gorjana u Slavoniji te njihovo zatočeništvo pod paskom vranskog priora Ivana Paližne bila je tema izlaganja Hrvoja Gračanina, dok su drugi izlagači obrađivali ulogu Novigrada u različitim povijesnim epohama, ali i ostatke oružja, topovske kugle, toponime, odjeke u Šenoinoj Kletvi itd. U okviru znanstvenog skupa predstavljena je prigodna poštanska marka uz 800. obljetnicu Novigrada Duje Šegvića.