Imena stradalih su naglas pročitana kod spomenika žrtvama u vladinoj četvrti u glavnom gradu Oslu, gdje su premijer Jonas Gahr Store i Gaute Borstad Skjervo, čelnik organizacije mladih norveške Laburističke stranke (AUF), položili vijence.


– Norveška tuguje 15 godina, kazao je Skjervo, koji je preživio masakr na Utoyji: – Mnogi su bili svjesni toga da su ubijena naša djeca, no nitko ne može u potpunosti pojmiti tugu ožalošćenih.


Store je pozvao na otvorenu raspravu o napadima i ideologiji koja stoji iza njih: – Moramo nastaviti otvoreno i iskreno govoriti o tome što se zbilo, o motivima terorista, njegovoj pozadini, posljedicama desničarskog ekstremizma, mržnji i preziru prema demokraciji, kazao je.




Breivik je 22. srpnja 2011. detonirao autobombu u vadinoj četvrti te usmrtio osam osoba.


Potom je otputovao na otok Utoyju, gdje je odjeven u policijsku uniformu otvorio vatru na sudionike godišnjeg ljetnog kampa organizacije mladih Laburističke stranke. Šezdeset devet osoba, uglavnom tinejdžera i mladih, ubijeno je na otoku. Riječ je o najgorim nasilnim incidentima u Norveškoj nakon Drugog svjetskog rata. Breivik je 2012. osuđen na 21 godinu zatvora, što je tada bila maksimalna kazna, piše Hina.