Merlot, svjetski putnik u zadarskim vinogradima

Povijest Merlota seže do 18. stoljeća, a DNK analize otkrile su da je potomak cabernet franca i rijetke sorte Magdeleine Noire des Charentes. Merlot se lako prilagođava različitim uvjetima, ali najbolje uspijeva u hladnim tlima bogatim željezom.

Merlot, sorta tamnoplave boje, jedna je od najpopularnijih vinskih sorti na svijetu, prepoznatljiva po svojoj mekoći i punoći tijela. Naziv dolazi od francuske riječi merle, što znači kos, aludirajući na tamnu boju bobica koje privlače ove ptice. Osobitosti poput ranog pupanja i srednje ranog sazrijevanja, umjerene do visoke taninske strukture te bogatog voćnog okusa čine ga omiljenim i za samostalna vina i za blendove, ponajviše u kombinaciji s kasnije dozrijevajućim cabernet sauvignonom. Tanini merlota mnogo su ležerniji od onih cabernet sauvignona te su samim time vina od ove sorte spremnija za raniju konzumaciju. Merlot se uzgaja u različitim stilovima i zemljama širom svijeta i teško je pobrojati sve stilistike koje proizvodi, no generalno gledano, stilovi sežu od onih koji naglašavaju zrelost i bogatstvo okusa šljive i kupine, do tradicionalnije stilistike koja nudi aromatiku crvenog voća uz veće alkohole, ali i finu i postojanu svježinu.

U svjetskim vinogradima

Sorta dominira u Bordeauxu, gdje se nalazi većina nasada, posebice na desnoj obali estuarija Gironde odakle brojna slavna vina dolaze, posebice iz apelacija poput Pomerola i Saint-Émiliona. Među najprestižnijim vinarijama koje proizvode merlot je i Château Pétrus, ikonska vinarija iz Pomerola, poznata po svojim luksuznim merlot vinima svjetskog renomea, a tu su i Château Le Pin i Château Lafleur iz Pomerola te Château Cheval Blanc, Château Ausone, Château Angélus i Château Figeac, sve redom iz Saint-Émiliona. Ove vinarije proizvode vina s naglaskom na merlot kao glavnu sortu, a vina dostižu vrtoglave cijene na svjetskom tržištu, čineći ih simbolima luksuza i ekskluzivnosti. Sve ove vinarije ilustriraju raznovrsne stilove i potencijal merlota na desnoj strani Bordeauxa, od bogatih i intenzivnih do elegantnih i slojevitih.

Globalna popularnost sorte dovela je do širenja uzgoja u gotovo svim vinskim regijama, od Kalifornije do Australije, ali i u susjednoj Italiji i Hrvatskoj.

Merlot je u i u Italiji prisutan još od 19. stoljeća, gdje se uspješno uklopio u raznolike vinogradarske krajolike. U regijama poput Veneta i Friuli-Venezia Giulije većinom je u funkciji masovnih supermarket vina. No, u potpunom kontrastu je regija Toskana gdje se Merlot koristi za kupaže s lokalnim sortama poput sangiovesea, stvarajući brojna slavna vina, no često su prisutni i monovarijetalni oblici sorte, slavni Supertoskanci. Merlot za najfinije vinograde Italije dolazi iz najboljih francuskih rasadnika. Talijanski Merlot odražava mediteransku toplinu i autentičnost lokalnih terroira, istovremeno zadržavajući prepoznatljivu eleganciju sorte.

Merlot je u Novom svijetu također stekao zasluženu reputaciju, a posebice u Čileu gdje uživa veliku popularnost zbog svoje prilagodljivosti i bogatih, voćnih okusa, no zanimljivost je kako je dugo bio pogrešno identificiran. Tijekom 20. stoljeća mnogi nasadi za koje se vjerovalo da su Merlot, zapravo su bili Carmenère. Tek 1994. godine otkriveno je da se Carmenère uzgajao pod imenom Merlot. Ova zamjena proizlazila je iz sličnosti u izgledu listova i grozdova. Danas je čileanski Merlot prepoznatljiv po svojoj voćnoj strukturi tijela, aromama šljive i crnog ribiza te suptilnim začinskim notama.

U Hrvatskoj i zadarskim vinogradima

Iako je Merlot u cijeloj Hrvatskoj poznat i zastupljen još od 19. stoljeća, posebnu pažnju privlači upravo u Dalmaciji, gdje daje vina bogatog tijela i izražene voćnosti. Nakon Plavca Malog, najzastupljenija je crna sorta hrvatskih vinograda. U nešto sjevernijim zadarskim vinogradima, zahvaljujući mediteranskoj klimi i vapnenačkim tlima, sorta razvija jedinstvene karakteristike, zrele arome crnog voća koje su često nadopunjene začinskim i biljnim tonovima, a svježina ostaje dovoljno izražena da vina budu uravnotežena. Ovaj prilagodljiv crnjak u sjevernoj Dalmaciji potvrđuje svoj potencijal za proizvodnju vina vrhunske kvalitete. Također, izvrsno se prilagodio hladnijem i dubljem tlu Ravnih kotara, čime iskazuje potencijal za nastavak sadnje.

Marchesi Antinori, Cont’Ugo, 2021

Cont’Ugo dolazi s imanja Guado al Tasso, smještenog u prestižnoj toskanskoj regiji Bolgheri. Ova relativno nova apelacija priznata je 1994. godine i od tada je postala međunarodno prepoznatljiva destinacija u svjetskoj vinskoj industriji. Vino je djelo čuvenog grofa Piera Antinorija, jednog od najuglednijih talijanskih vinarskih imena, poznatog po tradiciji, inovacijama i izvrsnosti u proizvodnji vina. Ovaj Merlot savršeno interpretira jedinstveni terroir Bolgherija, te je vino istovremeno bogato, suptilno i izuzetno harmonično, a iskazano je kroz 100-postotni udio Merlota.

Godina 2021. bila je specifična zbog dugotrajne suše tijekom ljeta, što se osjeća u zrelosti aroma, a vino je vinificirano nakon ručne berbe i stroge selekcije grožđa, te su frakcije vina tijekom prešanja odvajane i zasebno držane. Dozrijevanje se odvijalo u barrique bačvama u trajanju od 12 mjeseci.

Cont’Ugo impresionira intenzivnom rubin crvenom bojom. Na nosu se otvaraju bogate arome zrelih crvenih bobica, poput trešanja i malina, uz suptilne herbalne note. Vino je vibrantno i živahno, ali istovremeno bogato i kompleksno te je idealno zadržalo svježinu koja doprinosi balansu. Vino na nepcu pokazuje dubinu i zaokruženost, s finim i strukturiranim taninima koji pojačavaju dojam kompleksnosti.

Ocjena: 94/100

Škaulj, Carl Gustaf, Private Selection, 2016

Carl Gustaf predstavlja vrlo elegantan, no bogat cuvée u kojem se savršeno stapaju merlot i cabernet sauvignon, a stvoren je u čast povijesnog posjeta švedskog kralja Carla Gustafa XVI. i kraljice Silvije vinariji Škaulj. Prva berba pod ovom etiketom, iz 2016. godine, označava ujedno i jedno od najizvanrednijih godišta za ovu regiju i iako se na tržištu već može pronaći i Carl Gustaf iz 2017. godine, bit ću slobodna pisati baš o ovoj izvanrednoj godini.

Vino je odležalo tri godine u francuskim hrastovim bačvama marke Seguin Moreau, što mu je omogućilo da se razvije u vino s dubokom, rafinirano složenom paletom okusa. Carl Gustaf iz 2016. očarava svojom izuzetnom aromatskom složenošću u kojem dominiraju arome crnog ribiza, višnje maraske, kupine, duhana, vanilije, ljubičice i crne čokolade, stvarajući simfoniju senzacija na nepcu. Ujedno, vino je iznimno harmonično, s predivno integriranim taninima koji donose bogatstvo i dubinu, dok elementi drva besprijekorno obogaćuju voćne tonove, stvarajući uzbudljiv balans između snage i nježnosti. Carl Gustaf iz 2016. vino je koje još nije dosegnulo svoj vrhunac i pred njim je potencijal za dugotrajno daljnje sazrijevanje i transformaciju, s očekivanim vrhuncem za 7-10 godina. S obzirom na iznimnu selekciju grožđa koje potječe s najboljih parcela s niskim prinosima, ovo vino odražava izuzetnu pažnju prema detaljima i strast prema stvaranju vina koje se odlikuje dugovječnošću i sofisticiranim karakterom.

Ocjena: 95/100

Iz svega navedenog može se zaključiti kako zadarska regija, s idealnim uvjetima za uzgoj ove sorte, pokazuje vrlo atraktivne rezultate i to ne samo kod spomenute vinarije, već priču s kvalitetom prate i neke druge vinarije regije. S kombinacijom mediteranske klime, vapnenačkog i hladnog dubljeg tla te vinarske predanosti, merlot ovdje nudi prepoznatljive kvalitetne sortne arome i elegantnu svježinu. Ovaj potencijal, uz stalno uspinjanje standarda i tehnoloških inovacija, čini zadarsku vinsku scenu uzbudljivim terenom za ljubitelje ove sorte i svjetske usporedbe.