Više od 350 izlagača predstavit će ekskluzivu i strast prema moru

Rana jesen u Biogradu već je 25 godina rezervirana za samo jedno događanje – Biograd Boat Show – najveće strukovno i tržišno okupljanje nautičara i zaljubljenika u plovidbu u ovom dijelu Europe. Bilo da se traži novo plovilo, oprema ili pak samo ugodno druženje BBS je oduvijek sinonim kvalitete u nautici, kao i »hub« za sve najvažnije domaće i međunarodne proizvođače plovila i nautičke opreme, koji često čekaju upravo listopad kako bi u Biogradu predstavili svoje najnovije proizvode.

I dok 25. rođendan polako kuca na vrata i obavljaju se posljednje pripreme za prihvat tisuća plovila, izlagača i posjetitelja u biogradskoj Marini Kornati, mi smo razgovarali s Goranom Ražnjevićem, predsjednikom Uprave Ilirije d.d. te kroz sitNo sito prošli sva ovogodišnja iznenađenja.

– Od 25. do 29. listopada u prekrasnom okruženju Marine Kornati, smještenoj u srcu Jadrana pred Kornatima, još jednom slavimo more i njegove ljepote, započeo je Ražnjević, podsjetivši nas da je od početka BBS-a, sada već davne 1999. godine, ovaj sajam brzo postao sinonim za ekskluzivnost, inovaciju i strast prema moru. Specifičnost je sajma da zauzima čak 70 posto marine i istinski je sajam u moru i na moru.

– Tijekom proteklih 25 godina BBS je evoluirao od skromnog regionalnog sajma u veliki međunarodni događaj, predstavljajući jadransku nautičku regiju na svjetsku scenu. S ponosom nosi titulu zlatnog člana Međunarodne udruge organizatora nautičkih sajmova (IFBSO) s 36 istaknutih takvih lokacija u svijetu, a u koju je učlanjen promovirajući visoke standarde u organizaciji i doprinoseći razvoju nautičke industrije, kaže Ražnjević.

25 godina nautičke tradicije

Tvrtka Ilirija ima bogatu 66 – godišnju povijest i duboko ukorijenjenu strast prema nautici koja traje više od 45 godina. Oni nisu samo organizator ovog sajma već i pionir nautičkog turizma u Hrvatskoj koja je prije 46 godina izgradila prvu namjensku i ciljanu luku nautičkog turizma u Hrvatskoj, a s tim oformila i prvu vlastitu čarter flotu od 40 Elanovih brodova.

– Te 1999. krenuli su u oživljavanje prethodno ratom zamrlog turizma, kako općenito, tako i nautičkog, a dogodila se eksplozija čarter industrije u Hrvatskoj. Najveće promjene u odnosu na prije 25 godina su u veličini brodova i njihovoj vrijednosti, kazao nam je Ražnjević, napomenuvši da se prosječna veličina brodova krajem devedesetih godina prošlog stoljeća kretala od oko osam do devet metara, dok je sada već preko 12 i 14 metara. Također se značajno podigla i vrijednost tih brodova. Druga bitna promjena je da sada ima puno više katamarana koji su postali jako popularni, pogotovo u čarteru, a prije dva desetljeća praktički nisu ni postojali. I bilježimo značajno povećanje motornih jahti. Gosti dakle traže sve veći standard i komfor, kao i sigurnost, kazao je Ražnjević.

BBS i ove godine nastavlja u znaku »četiri sajma u jednom« – izlagački, kongresni, charter i business to business odnosno: 25. Biograd Boat Show – izlagački sajam; 8. Biograd B2B – poslovni sajam; 7. HGK Dani hrvatske nautike – kongresni sajam koji u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom predstavlja središnje godišnje okupljanje svih segmenata nautičkog turizma u našoj zemlji i 5. Croatia Charter Expo – čarter sajam.

– Kad je riječ o iznenađenjima na sajmu, bit će ih zasigurno, jedno od njih bit će eksponat velikog broja luksuznih i motornih plovila, a posebno nacionalnih i svjetskih premijera u akvatoriju Marine Kornati. Jedinstveni smo sajam koji nikad nije prekidan, niti u ekonomskoj krizi svijeta 2008. godine, kao i svjetskoj zdravstvenoj krizi s pandemijom, kada smo gotovo jedini nastavili s organizacijom sajma i bez posljedica po izlagače i posjetitelje. Na izložbenom dijelu sajma predstavlja se više od 350 izlagača iz zemlje i svijeta.

Ljubitelji brodova moći će uživati u brojnim svjetskim i nacionalnim premijerama plovila. Kroz četvrt stoljeća predstavili smo ovdje više od 6.250 mahom novih plovila, uključujući više od 500 što svjetskih, što domaćih premijera, a vidjelo ih je pola milijuna posjetitelja, najavio je Ražnjević, koji ovu tradiciju održava živom i rastućom uz pomoć Grada Biograda, Zadarske županije, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske turističke zajednice i cijelog nautičkog sektora i poslovnih partnera, što potvrđuje i činjenica da je izlagački prostor je rasprodan već sada do zadnjeg metra.

Sajam je izrastao i u prvorazredan gospodarski događaj u Biogradu i Zadarskoj županiji koji se koncem listopada puni posjetiteljima i potrošačima i oživljava Biograd i širu rivijeru značajno produžavajući sezonu. Sajam je kruna nautičke sezone, a koja traje punih sedam mjeseci, od početka travanja do kraja listopada. Dakle, sajam okončava tekuću i najavljuje iduću nautičku sezonu. Na sajmu izlagači ugovaraju poslove za narednu godinu. To je jedna od brojnih vrijednosti sajma.

Ulaganja u marinu

Nautička sezona u marini i Biogradu ove je sezone iznimno uspješna i bilježi pojačan promet gostiju, a porast fizičkog prometa prati rast financijskih pokazatelja, tako da je Ilirija u potpunosti povratila i nadmašila rezultate iz pretpandemijskog razdoblja.

– Investicije Ilirije u Marinu Kornati su kontinuirane tako da možemo kazati da je ona u posljednjih 20-ak godina izmijenjena u potpunosti. U recentno vrijeme zbog dotrajalosti i neupotrebljivosti srušeno je, odnosno uklonjeno više od 80 posto postojeće izgrađenosti u marini, odnosno uklonjeni su gatovi i operativna obala dužine više od 1.200 metara.

To je zamijenjeno novim plutajućim potonima, ujedno širim, opremljenijim i komfornijima od starih gatova. To je iziskivalo i promjenu sidrenog sustava, zbog promjene veličine brodova te je napravljena potpuna rekonstrukcija i izmijenjena kompletna infrastruktura te instalacije, vode, struje, hidrantske mreže na gatovima, istaknuo je Ražnjević, kazavši da su na vrijeme izgradili bazen i nabavili novi 50-tonski travel lift čime su osigurali uredno godišnje servisiranje svih plovila u marini te stavljanje u funkciju suhog veza.

– Vrijedi istaknuti rekonstrukciju i preuređenje oba lukobrana u marini u dužini od više od 500 metara s uređenjem novih vezova te kompletne infrastrukture i prostora za parkiranje vozila. Rekonstruirali smo, potpunom obnovom restoran s kapacitetom do 400 osoba u zatvorenom prostoru, zatim sanitarni čvor u centralnom dijelu marine, dogradili terasu vanjskog dijela restorana s pomičnim krovom i podlogom.

Napravljeni su dodatni poslovni prostori za urede i skladišta u zapadnom dijelu u površini od oko tisuću metara prostornih namijenjenih potrebama naših partnera, uredili parking prostor za više od 400 automobila u marini. Valorizirana sadašnja vrijednost ulaganja na bazi tekućih cijena iznosi više od 20 milijuna eura, pohvalio se Ražnjević.

– Također, u daljnjem je planu program investicija u visini 8,5 milijuna eura, a čini ga zamjena preostalih postojećih gatova u dužini od 260 metara sa svom prethodno spomenutom infrastrukturom. Također planiramo dovršenje i uređenje površine suhog veza.

Kod toga je preduvjet odobrenje našeg zahtjeva za izmjenom i dopunom Odluke o koncesiji i Ugovora o koncesiji, odnosno za produženjem roka trajanja koncesije na vrijeme od 50 godina temeljem novih investicija koje to gospodarski opravdavaju. Zahtjev smo Vladi RH podnijeli rukovodeći se istim ili sličnim slučajevima iz recentne hrvatske prakse gdje su temeljem zahtjeva drugih društava koja se bave nautičkim turizmom i njima su produženi rokovi trajanja koncesije u marinama, objasnio je direktor.

Srce hrvatske nautike

Biograd ostvaruje najveći nautički promet u Zadarskoj županiji, u samom je vrhu Hrvatske, prvenstveno kroz kapacitete Ilirije. Činjenica je da su naši nautički kapaciteti u potpunosti popunjeni i da se traži vez više. Isto tako svjedočimo da se pored postojećih kapaciteta u Zadarskoj županiji dovršavaju ili grade marine manjih kapaciteta do 200 vezova, kao i da se uređenjima i proširenjima postojećih gatova u lukama otvorenim za javni promet, uz komunalne vezove, stvaraju i uvjeti za prihvat nautičkih plovila.

Politika Ilirije je ta da je održivost u marini ključna za očuvanje morskih ekosustava, obalnih područja i kvalitete mora, a istovremeno podržava održiv razvoj nautičkog turizma i gospodarskih aktivnosti na obali.

– Marina Kornati je tako nositelj međunarodnog ekološkog certifikata »Plava zastava« koji se dodjeljuje kao priznanje za izvrsnost u upravljanju obalnim područjima i očuvanju okoliša. Predstavlja visoke standarde u kvaliteti mora, sigurnosti, dostupnim uslugama, ekološkim upravljanjima, obrazovanju i informiranju djelatnika i vanjskih dionika, energetskoj učinkovitosti i održivosti, pohvalio se Ražnjević. Uz Plavu zastavu, marina ima certificiran sustav ISO 14001 kao još jedan međunarodni standard za upravljanje okolišem.

– Promičemo smanjenje nastajanja otpada, sigurno odlaganje u predviđeni prostor i educiramo djelatnike te ulažemo u tehnološki bolja rješenja. Održivim gospodarenjem smanjujemo troškove i štitimo okoliš. Za siguran ispust voda nastalih pranjem plovila izgrađen je fizikalno kemijski pročistač, a kod pranja brodova imamo kontrolu sredstava s kojima se peru i moraju imati eko vodopravnu dozvolu. U cijeloj marini je stavljena LED vanjska rasvjeta umjesto klasične. Planiramo povećati i sigurnost, proširenjem postojećeg video nadzora unutar marine, najavio je Ražnjević, dodavši kako se planira i instalacija punjača za električna vozila, kao i daljnje investicije u sustave crpljenja fekalija i balastnih voda s brodova, a s obzirom na promjenu propisa oko plovidbe u hrvatskom Jadranu kojima će se zabraniti ispust balasta i fekalija.

– Kao jedna od rijetkih marina, u svrhu sigurnosti ali i zaštite, nabavili smo i posjedujemo vlastito vatrogasno plovilo za što smo organizirali dodatnu izobrazbu zaposlenika marine, a koji su ujedno i članovi DVD-a Biograd. Brod ima ugrađeni spremnik za pjenu i vatrogasni top za gašenje vodom i pjenom, dodao je Ražnjević, pojasnivši promjene koje je pandemija uvela u nautičkoj industriji.

– U vrijeme pandemije se zahtijevala društvena distanca pa se zbog toga i naglo digao interes za čarter. Pored toga, interes za čarter u Hrvatskoj se znatno povećao naspram drugih destinacija zbog pogodnosti da nam većina gostiju može sjesti u automobil i doći relativno brzo do svog broda, a bilo je to vrijeme ograničenih ili nikakvih avio veza. Taj nagli porast nautičara rezultirao je da sada mnogi novi nautičari posjeduju dokumente za plovidbu, ali još nemaju adekvatno praksu pa nam se dijelom događa nešto veći broj nesreća na moru, što će se vjerujem s praksom i vremenom poboljšati, istaknuo je Ražnjević, koji je stava da je novi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama propustio razriješiti otvorena i neriješena pitanja zaštite postojećih ulaganja na pomorskom dobru, a samim time i stečenih prava i legitimnih očekivanja postojećih koncesionara, iako je to na početku izrade novog Zakona bio jedan od ciljeva donošenja novog Zakona.

Nedostaci zakona

– Naime, postojeći koncesionar mahom u lukama posebne namjene, kao što su brodogradilište, ribarske luke, nautičke i industrijske luke, istekom postojećih koncesija ostaje bez imovine i kapitala i bez prava na bilo kakvu naknadu za izvršena i zatečena zakonita ulaganja, a s obzirom na to da koncesionar dobiva novu dugogodišnju koncesiju na već izgrađen i poslovnoj svrsi priveden gospodarski objekt bez bilo kakve naknade i ulaganja. Dobiva sve na gotovo. To naprosto nije pravično, a ni održivo. Nama susjedne i konkurentne zemlje Mediterana nisu tako postupile. Našle su model zaštite ulaganja za postojeće koncesionare koji su izgradili objekt na pomorskom dobru. Vjerujem da će se ovaj nedostatak i nelogičnost ubuduće trebati zakonski pravično i ispraviti odnosno regulirati, objasnio je Ražnjević koji je sve zadarske ljubitelje plovidbe i mora pozvao da koncem listopada dođu na 25. BBS. BBS je po mnogočemu perjanica hrvatske nautičke industrije, kako po razini kvalitete i prepoznatljivosti, tako i po praćenju trendova i potreba tržišta. Kao aktivni dionici nautičke industrije ne samo da postavljaju trendove već i traže bolja i kvalitetnija zakonska rješenja koja neće ići na ruku samo njima, kao i kapitalnom dioniku u sustavu pomorska i turizma, već i vlasnicima malih plovila, koji zaslužuju uživati ista prava i mogućnosti kao i veliki igrači.

– S obzirom na to da smatramo, a to i jest činjenica, da je Biograd i kolijevka i centar nautičkog turizma u Hrvatskoj, a samim time je i prepoznat kao izuzetno važan nautički centar na karti Mediterana i svijeta, posebno uzimajući u obzir blizinu Kornatskog arhipelaga koji je »krov svijeta« za svakog nautičara, Ilirija kao odgovoran gospodarski subjekt, jedna od vodećih turističkih tvrtki u Hrvatskoj, koja raspolaže trećom po veličini marinom u Hrvatskoj s više od 700 vezova, koja razvija nautičku djelatnost i kroz organizaciju vodećeg nautičkog sajma u ovom dijelu Europe, ima snage i potencijala da zajedno u suglasju s Gradom Biogradom na Moru i Zadarskom županijom, a u interesu sve snažnijeg gospodarskog i turističkog rasta i razvoja, nastavi razvijati nautički turizam u Biogradu i razvijajući BBS, ulažući u izgradnju novih i suvremeno opremljenih nautičkih kapaciteta, uključivo i nove vezove za sve modernija i tehnološki zahtjevnija plovila, odnosno jahte i brodove za nautički turizam. Želimo da BBS bude prvorazredan i gospodarski događaj i nautički spektakl turističke djelatnosti koja je najelitniji oblik hrvatskog turizma i to u marini koja će biti prepoznatljiva na karti Hrvatske, Mediterana i svijeta. Za to posjedujemo i investicijski i ulagački potencijal, kadrovsku, organizacijsku i tehničko – tehnološku posebnost i ekipiranost. Vjerujemo da ovakvo naše viđenje čini turizam održivim i konkurentnim i na dobrobit i razvoj tvrtke, grada i kraja u kojem živimo, svakako i hrvatskog turizma. Želimo razvijati hrvatski nautički turizam, a ne nautički turizam u Hrvatskoj. Želimo biti aktivni subjekt i protagonist nautičkog turizma, a ne objekt kome se to dešava voljom drugih, zaključio je Ražnjević.