Prometni stručnjak o smrti dječaka na motociklu: 'Opasnost na dva kotača veća je i 20 puta. Jedini je lijek...'

Umjesto da Dan općine Vrsi i 19. obljetnica njezina osnutka proteknu u znaku slavlja, to je mjesto u ponedjeljak u crno zavila tragična vijest o prometnoj nesreći u kojoj je smrtno stradao 13-godišnji mještanin F. P.

U prometnoj nesreći koja se dogodila u noći s nedjelje na ponedjeljak oko 00.25 sati sudjelovao je jedino motocikl, kojim dječak s obzirom na dob nije smio upravljati. Motocikl čakovečkih registracija kretao se Ulicom dr. Franje Tuđmana prema Grbama, a u zavoju ulijevo zbog neprilagođene brzine i stanja kolnika, motocikl je izletio s ceste na zemljanu površinu i nisko raslinje. Ista se tragedija mogla dogoditi i prije otprilike mjesec dana u Mandrama na Pagu, kada je maloljetnik teško ozlijeđen u padu s motocikla kojim je upravljao također bez dozvole. Da maloljetni vozači za upravljačem nisu rijetkost, pokazuje i činjenica da su u samo posljednja dva tjedna mediji izvještavali o tome da je policija zatekla maloljetnike za upravljačem – bilo auta ili motora – u Vodicama, Imotskom i Vrsaru. Samo dan prije nesreće u Vrsima mediji su izvještavali kako se kod Gline dogodila prometna nesreća u kojoj je – nasreću – samo lakše ozlijeđen maloljetni putnik u automobilu kojim je upravljao maloljetni vozač bez položenog ispita. Putnik je u vožnji ispao kroz otvoreni prozor na kojem je sjedio.

Žalostan slučaj

Prometni stručnjak Željko Marušić ističe da bi žalostan slučaj iz Vrsi trebao biti opomena roditeljima da djeci ne daju motocikle i skutere.

– Motocikli su najopasnije prijevozno sredstvo. Ako se gleda broj prevezenih osoba i broj prijeđenih kilometara, ispostavlja se da je njihovo ukupno sudjelovanje u prometu manje od jedan posto. A istovremeno motociklisti u prometnim nesrećama stradavaju 20 puta češće nego vozači automobila. U odnosu na vožnju na četiri kotača, opasnost na dva kotača veća je – ovisno o sredini – deset ili dvadeset puta, upozorava prometni stručnjak.

Marušić ocjenjuje da motociklisti praktički u svakoj vožnji naprave barem jedan prometni prekršaj, a u pravilu je riječ o prekoračenju brzine.

– Zašto to oni rade? Zato što mogu, zato što nema rizika od kažnjavanja. Jednako je tako i kada je u pitanju vožnja bez dozvole i svi drugi prekršaji, odlučan je Marušić.

– A jedini je lijek povećanje izvjesnosti kažnjavanja, a za to je najvažnije ceste, posebice opasna mjesta, premrežiti radarskim kamerama te početi koristiti kontrolne dronove s certificiranom opremom za bilježenje prometnih prekršaja (brzina, razmak, vezivanje, puna linija, crveno svjetlo).

Drugi skup mjera koji Marušić predlaže odnosi se na povećanje učinkovitosti pravosudnog sustava, i to uvođenjem objektivne odgovornosti za prometne prekršaje.

– Kazne za prometne prekršaje prvenstveno i odmah bi se naplaćivale od vlasnika motornog vozila, bilo fizičke ili pravne osobe, a osiguranje plaćanja osiguralo bi se ovrhom na motorna vozila. Ako vlasnik nije vozio, odnosno izjavljuje da nije vozio, kazna bi se potom naplaćivala od vozača, a vlasniku refundirao iznos tek nakon realizacije plaćanja. Osim toga, za počinjena kaznena djela u cestovnom prometu (obijesna vožnja, izazivanje tragične prometne nesreće…) vozilo bi se oduzimalo neovisno o tome tko je vlasnik vozila (fizička ili pravna osoba).

Veća kontrola

Sustav objektivne odgovornosti, kako naglašava Marušić, bitno bi povećao sigurnost cestovnog prometa, jer bi se povećala kontrola ustupanja vozila drugoj osobi i smanjili rizici ustupanja vozila neodgovornim osobama.

– Povećanje broja nadzornih kamera i uvođenje objektivne odgovornosti za prekršaje prepolovilo bi broj poginulih na cestama, naglašava Marušić, pa zaključuje da je problem što u Hrvatskoj sigurnost cestovnog prometa ide »u rikverc«.

– U prvoj polovini godine na hrvatskim cestama poginule su 133 osobe, devet posto više nego u istom razdoblju lani. Nadzor je manjkav, a policija na ovaj način ne može sve nadzirati. Policija je sada opterećena čuvanjem šengenske granice, značajno im je povećan opseg posla pa je dio operative premješten s cesta na granicu, a istovremeno se nije povećala operativa pa su ceste danas manje »pokrivene«. Treba povećati organizacijske resurse i poslovni kapacitet, da se bolje opremi. Može se uvesti nova tehnologija poput dronova i postaviti još više kamera.

No, ponavlja opet Marušić, osnovni je problem u Hrvatskoj mala izvjesnost kažnjavanja.

– Cesta D8 na dionici Split – Omiš bila je jedna od najpogibeljnijih dionica u Hrvatskoj dok se na njoj nisu postavilo 12 kamera. I tu više nema problema, ne znam kada se zadnji put ondje dogodila tragična nesreća, podcrtava Marušić.

Kada su u pitanju mladi za volanom, Marušić se zalaže za model privremene vozačke dozvole uz definiranje uvjeta sigurnog ponašanja u prometu za dobivanje trajne vozačke dozvole te za ograničenje snage vozila od 70 kW (95 KS) do 21. godine i 85 kW (116 KS) do 24. godine, samo za privatne vožnje u privatnim vozilima (ne i za gospodarski promet) i »privremene vozačke dozvole«.