Kad Velebit nestane u oblaku, malim zrakoplovima ostaje malo prostora za pogrešku

Posljednji signal letjelice koja je iz Češke letjela prema Zadru izgubljen je u petak oko 16.14 sati, približno 17 nautičkih milja sjeveroistočno od Zadra. Olupina je pronađena nešto prije 22 sata na teško pristupačnom području Struga u Nacionalnom parku Paklenica. Dvije osobe koje su se nalazile u letjelici nisu preživjele.

Od nestanka signala do pronalaska olupine prošlo je gotovo šest sati, tijekom kojih su se spasilačke službe borile s nepristupačnim terenom i iznimno lošom vidljivošću.

Teška potraga

U potrazi su sudjelovali pripadnici policije, Hrvatske gorske službe spašavanja, vatrogasci i službe civilne zaštite. Gusta magla na pojedinim je mjestima smanjivala vidljivost na svega nekoliko metara, dok zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta nije bilo moguće organizirati zračnu potragu.

Činjenica da je loše vrijeme otežavalo potragu, međutim, ne znači da je ono prouzročilo nesreću. Odgovor će morati dati sigurnosna istraga, nakon pregleda olupine, dokumentacije letjelice, meteoroloških podataka, komunikacije s kontrolom zračne plovidbe i eventualno sačuvanih elektroničkih podataka iz navigacijskih uređaja.

Precizna kategorija

Letjelica je u prvim službenim informacijama opisana kao ultralaki zrakoplov. No registracijsku oznaku D-KWZE, prema javno dostupnim podacima njemačkog kluba čijoj je floti pripadala, nosila je Diamond HK36 TC-100 Super Dimona – dvosjedna putna motorna jedrilica proizvedena 2006. godine i opremljena za kontrolirani vizualni let.

Razlika nije samo terminološka. Kategorija letjelice određuje njezine performanse i ograničenja, način održavanja te razinu osposobljenosti koja se traži od pilota. Ipak, ni tip letjelice ni godina proizvodnje sami po sebi ne govore ništa o uzroku nesreće.

Pokojni zadarski zrakoplovni inženjer Žarko Tica u ranijem je razgovoru za Zadarski list upozorio da starost zrakoplova nije presudna ako se svi njegovi dijelovi mijenjaju i održavaju u propisanim rokovima. U zrakoplovstvu se, naglasio je, prati vijek svake važne komponente, dok nesreća najčešće nije posljedica samo jednog događaja, nego niza međusobno povezanih čimbenika.

Planinski valovi

Velebit je za pilote posebno zahtjevan zbog brzih promjena vremena i zračnih strujanja koja nastaju prelaskom vjetra preko planinskog masiva. Na zavjetrinskoj strani mogu se razviti planinski valovi, snažna silazna strujanja, rotori i turbulencija. Oblak istodobno može potpuno zakloniti teren koji se nalazi neposredno ispred zrakoplova.

Hrvatska kontrola zračne plovidbe planinske valove, turbulenciju, smanjenu vidljivost i grmljavinske oblake navodi među najopasnijim meteorološkim pojavama za zrakoplovstvo. Manje letjelice posebno su osjetljive na nagla uzlazna i silazna strujanja, dok ulazak u oblak zahtijeva odgovarajuću instrumentalnu opremu i pilota osposobljenog za takav let.

Pilot Nijaz Delić za 24sata je rekao da je na dan nesreće na tom području pratio izrazito nepovoljnu meteorološku situaciju.

– Bila je velika fronta s linijom grmljavinskog oblaka, kazao je Delić, objasnivši da snažan vjetar preko Velebita može stvarati vrtloženje i turbulenciju u kojoj je malom letjelicom teško upravljati.

Njegovo objašnjenje daje važan kontekst uvjetima koji su toga dana vladali nad Velebitom, ali ne predstavlja zaključak o uzroku pada motorne jedrilice.

Kobni presedan

Koliko kombinacija oblaka, zaleđivanja i planinskih strujanja može biti opasna, pokazala je tragedija iz veljače 2009. godine. Cessna T303 Crusader, koja je također letjela iz Zagreba prema Zadru, srušila se ispod Vaganskog vrha. Poginula su četiri iskusna hrvatska pilota, a olupina je pronađena tek šestoga dana, na približno 1400 metara nadmorske visine.

Završna istraga pokazala je da je zrakoplov ušao u područje oblaka, zaleđivanja i planinskih valova premda nije bio certificiran za let u takvim uvjetima. Led na konstrukciji narušio je aerodinamička svojstva zrakoplova, nakon čega je posada izgubila kontrolu.

Na opasnosti nastavka vizualnog leta u uvjetima koji zahtijevaju instrumentalno letenje upozorila je i istraga pada Cessne 182 kod Broćanca 2022. godine, u kojem su poginule četiri osobe.

Agencija za istraživanje nesreća utvrdila je gubitak kontrole nad zrakoplovom, a među čimbenicima navela je vremenske uvjete neprikladne za vizualno letenje, nedovoljnu pripremu leta, gubitak situacijske svjesnosti i činjenicu da pilot nije bio osposobljen za instrumentalno letenje.

Manje margine

Bilo bi pogrešno iz tih nesreća zaključiti da je svaka mala letjelica sama po sebi opasna. Zrakoplovni stručnjak Josip Milošević nakon ovogodišnje tragedije kod Medulina za Dnevnik Nove TV kazao je da su, unatoč nesrećama koje se događaju, mali avioni vrlo sigurni.

Ono što ih razlikuje od velikih putničkih zrakoplova prije svega je broj raspoloživih sigurnosnih slojeva. U kabini malog zrakoplova često je samo jedan pilot, dok opseg meteorološke i zaštitne opreme ovisi o tipu i namjeni letjelice. Zbog svojih dimenzija i performansi takvi zrakoplovi mogu biti osjetljiviji na jaku turbulenciju i silazna strujanja, a u blizini planinskog terena pilotu ostaje manje vremena za reakciju.

Prema izvješću Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo, tijekom 2024. godine u Hrvatskoj je zabilježeno deset nesreća i tri ozbiljne nezgode, većinom u području generalne avijacije, jedriličarstva i paraglidinga. Među istaknutim problemima u generalnoj avijaciji navedena je nedovoljna priprema pilota.

Na europskoj razini EASA je iste godine evidentirala 27 fatalnih nesreća nekompleksnih zrakoplova generalne avijacije, u kojima su poginule 44 osobe. Ti se brojevi ne mogu izravno uspoređivati sa statistikom linijskog prometa bez podataka o broju letova i sati naleta, ali pokazuju u kojem je dijelu zrakoplovstva prevencija i dalje osobito važna.

Istraga odlučuje

Velebit nije zrakoplovni „Bermudski trokut“, ali je područje na kojem pogrešna procjena, tehnički problem ili nagla promjena vremena mogu vrlo brzo smanjiti sigurnosnu marginu.

Tek će istraga pokazati što se dogodilo u posljednjim minutama leta motorne jedrilice D-KWZE. Sve drugo, koliko god u ovom trenutku zvučalo uvjerljivo, ostaje pretpostavka.