Bratulić: Svoju pismenost dugujemo Svetoj braći

U sklopu Međunarodne ljetne škole hrvatskog jezika i kulture Zoranićeva arkadija u Zadru je gostovao svjetski poznati slavist i kroatist, član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti prof. dr. sc. Josip Bratulić. On je polaznicima škole iz cijeloga svijeta držao predavanje na temu Sveta braća Ćiril i Metod, glagoljica i njihovo značenje za hrvatsku pismenost i kulturu.
Kroz zanimljive crtice iz života svete braće, Konstantina Ćirila i Metoda, i poznate i manje poznate činjenice o glagoljici Bratulić je satkao zanimljivu priču o nastanku pisma koje je imalo presudno značenje za sve Slavene, njihovu pismenost i kulturu.
– Hrvatska medievistika i posebno znanost o sv. Ćirilu i Metodu vrlo je dobro startala na svom početku. Još 1863. kad je bila 1000. godišnjica slavenske misije izdano je nekoliko kapitalnih djela i često nismo svjesni koliko su ona odigrala ulogu u tim počecima slavenske ideje i misli i kako je kult Svete braće ušao u ideju ekumenizma, rekao je Bratulić.
Bratulić je polaznicima škole približio staro slavensko pismo glagoljicu preko poruke koju tvore njegova početna slova abecede, a koja glasi »Ja koji poznajem Boga,« ili »Ja koji poznajem Pismo« jer se ne radi o običnom pismu, kako je kazao predavač, već o Svetom pismu koje je sastavio svetac.
– Ljudi su tada napamet znali čitave knjige i to bez ijedne pogreške. Biblija se nije pisala nego pamtila, a zapisana je tek u trenutku progonstva kada je došla u opasnost da se izgubi, govorio je polaznicima Bratulić o vremenu u kojem je nastala azbuka, glagoljična abeceda u kojoj je svako slovo imalo puno dublje značenje.
Nadalje, Bratulić je pratio put Svete braće, Konstantina Ćirila i Metoda, kroz slavenske zemlje gdje su, osim pisma, u Moravskoj ostavili i knjigu zakona, do dolaska u Veneciju i poznate rasprave s trojezičnicima koja je zapisana u Žitju Konstantina Ćirila i Metoda.
– Važno nam je da imamo sačuvane tekstove o povijesti te misije, ali i njeni plodovi. Prvi plod je pismo, drugi veliki dar je jezik, ali ne bilo kakav već jezik Biblije i treći dar su tekstovi, prvo Biblija, a kasnije i zakonske knjige, zaključio je Bratulić.