Zlatna knjižica domovinske ljubavi i zahvalnosti

“Hrvatska ogrlica”, knjiga Tomislava Marijana Bilosnića, predstavljena je sinoć u Gradskoj loži Narodnog muzeja Zadar. Predstavljanje ove Bilosnićeve knjige posvećeno je Danima stradanja Škabrnje, a uz autora u programu su sudjelovali mr. Božidar Petrač, književnik iz Zagreba, glumac Jure Aras, učenica Glazbene škole “Blagoje Bersa” Angela Katalinić i klavirist Nenad Novak, prof.
“Hrvatska ogrlica” sadrži ranije objavljene Bilosnićeve knjige poema “Vila Velebita” (1993.), “Štit(i) slovo hrvatsko” (1994.), “Krik”(2001.) i “Ogrlica” (2006.)
– Mogli bismo se pitati zašto se nakon već pojedinačno objavljenih svojih poema pjesnik ponovno odlučuje predstaviti ih zajedno i uzglobiti ih u jedinstvenu cjelinu, kao nisku od četiriju međusobno povezanih i komplementarnih dijelova. Razlog bismo najvjerojatnije mogli tražiti u pjesnikovim nastojanjima da ih otrgne eventualnom zaboravu i da ih ponovno aktualizira te da se vidi koliko su po svojoj i formalnoj i sadržajnoj strani te poeme ostale žive, vrijedne i izazovne. No još bi više razloge trebalo tražiti u pjesnikovoj svijesti da je u svaku od njih ugradio nešto što se slobodno može nazvati cjelovitošću njegova pjesničkoga svijeta, njegova pjesničkoga dozrijevanja, neporeciva razvijanja i onih konstanta o kojima je već bilo riječi, kazao je Petrač, čitajući predgovor knjizi. Potom se osvrnuo na svaku poemu posebno, istaknuvši primjerice kako je Bilosnićev ‘Krik’ “sigurno jedan od najuzbudljivijih spjevova u suvremenom hrvatskom pjesništvu”.
Kad je, pak, riječ o “Ogrlici” istaknuo je kako ona obuhvaća sve bitne sastavnice hrvatstva.
Petrač je Bilosnićevu knjigu nazvao zlatnom knjižicom domovinske ljubavi i zahvalnosti, sastavljenom od zrnovlja molitvenih stihova što dotiču njezino devetstoljetno postojanje.
“Teatrologija Bilosnićeva domovinskoga pjevanja što ju tvore Vila Velebita, Štit(i) slovo hrvatsko, Krik i Ogrlica rijedak je brevijar u suvremenom hrvatskom pjesništvu u kojem zatječemo “žalosno”, “radosno” i “slavno” otajstvo našega domovinstva, kipa domovine i nas samih”, napisao je Petrač na kraju predgovora.