HRVATSKA UDRUGA TURIZMA (HUT): Turističkih rezervacija do 7 posto manje

Turističke rezervacije za Hrvatsku za ovu godinu u hotelima, kampovima i apartmanskim naseljima sredinom lipnja bile su od 3 do 7 posto manje nego u lanjskom lipnju, a godina bi mogla završiti kao lani uz uložene napore da se rezervacije i ostvare te intenziviranje marketinških i prodajnih aktivnosti.
Istaknuo je to u petak na susretu s novinarima direktor Hrvatske udruge turizma (HUT) Veljko Ostojić, predstavljajući publikaciju te udruge Turistički impuls Q2 2019 s trendovima u hrvatskom i europskom turizmu do kraja lipnja ove godine, kao i rezultate ankete koju je HUT sredinom lipnja proveo na uzorku od 15 turističkih kompanija.
Te kompanije, dodao je, sudjeluju sa 40 posto u ukupnim prihodima u hrvatskom turizmu, sa 47 posto u troškovima rada i sa 76 posto u dobiti. Većina ih ovu turističku godinu ocjenjuje neizvjesnom i sve samo ne tipičnom, sa tržišnim izgledima jednakima kao lani, ali će za to morati puno više raditi na marketingu i prodaji.
“Najveći izazovi za turizam su i slični kao i na početku godine – od usporavanja gospodarstva u Europi, što utječe na oprezniju potražnju turista, do i dalje izrazito nepovoljnog poslovnog okruženja u Hrvatskoj za turizam, uz istodobne veće aktivnosti u konkurentskim zemljama za poboljšanje tog okruženja, sa snižavanjem stope PDV-a u primjerice Grčkoj, Austriji i Mađarskoj. Za to u Hrvatskoj, kako vidimo, još nema ni naznaka, a bez toga i drugih važnih mjera koje bi mogle pridonijeti boljem poslovanju sektora, hrvatski turizam ne samo da će stagnirati, što je već primjetno ove godine, nego će i padati, a to sigurno nitko ne želi”, upozorio je Ostojić.
Ponovio je i stav HUT-a da bi PDV u Hrvatskoj za turizam trebao biti 10 posto i niže, što ima većina mediteranskih konkurenata, dok je od drugih mjera koje bi mogle pridonijeti porastu turističke potrošnje i prihoda izdvojio ukidanje poreza na reprezentaciju.
“To ima samo Hrvatska i od toga u proračun godišnje ide oko 300 milijuna kuna, koji bi sektoru dobrodošli. Važno bi bilo i moglo bi se brzo riješiti i pitanje stimuliranja napojnica, oporezivanje toplog obroka i smještaja zaposlenika u turizmu, a ima još i drugih mjera”, kazao je Ostojić.
U vezi PDV-a, komentirao je da u HUT-u vjeruju u svoju i snagu argumenata sektora za smanjenje stope poreza što prije, ali i da “svatko radi svoj posao i za njega je odgovoran, pa tako i u Vladi, i nikoga se ne može prisiliti da donese nešto što smatra da nije odgovarajuća mjera”. “Ipak, puno je važnije omogućiti da poduzetnici prodišu i budu konkurentniji”, napomenuo je.
Pitanje PDV-a smatra bitnim i za nastavak investicija, ali i za još jedan ključni problem hrvatskog turizma, radnu snagu, koja bi se tada mogla više platiti.
Za mjere uvoza radne snage i povećanja kvota za strane radnike ponovio je također da su zapravo samo privremene mjere u situaciji kada se ne može naći dovoljno domaćih radnika, kojima bi osim povećanja plaća trebalo osigurati i bolju edukaciju. Jer, poručuje, nije samo upitno ima li ili nema tko u Hrvatskoj raditi u turizmu, nego i kvaliteta rada.
Usporavanje rezervacija i manja zauzetost hotela
Napominjući kako puno toga što muči hrvatski turizam ove godine osjećaju i brojne druge europske destinacije, Ostojić je iznio, po njemu, zabrinjavajući podatak da primjerice grčki sezonski hoteli ove godine očekuju pad zauzetosti od 16 posto, a to očekuju i u drugim mediteranskim destinacijama, uzdajući se eventualno u last minute, koji s nižim cijenama ipak donosi manje prihoda.
“Usporavanje rezervacija se nastavlja, posebno je to u Hrvatskoj u lipnju bilo vidljivo kod apartmanskih naselja, u koje se i najmanje ulagalo, a potom u kampovima pa hotelima. Ukupno gledano najbrže se rezerviraju najbolji objekti u koje se najviše ulagalo u ponudu i kvalitetu, a kompanije koje su to činile su i najoptimističnije, ali važno je i kako će se i koliko rezervacija stvarno i ostvariti”, kazao je Ostojić.
Dodao je i da je pred turističkim sektorom u Hrvatskoj neizvjesna tržišna utakmica, koja se uz ostalo ogleda i u porastu troškova rada i smanjenju financijske stabilnosti.