I nakon 500 godina moliški Hrvati sačuvali pradjedovsku baštinu

U hrvatskom selu Mundimatar smještenom visoko na planini od 550 metara nadmorske visine, 450 žitelja i nakon 500 godina još uvijek govore “po našku”

Četrdesetak građana Biograda predvođenih gradonačelnikom Ivanom Knezom tri dana je boravila u trodnevnom službenom i prijateljskom posjetu u Porto San Giorgio, talijanskom gradu na obali Jadranskog mora u provinciji Fermo. Posljednjeg dana boravka u Italiji posjetili su moliške Hrvate (Molizanski Hrvati) kojih na području talijanske pokrajine Molise, u selima Kruč (Acquaviva Collecroce), Štifilić (San Felice del Molise) i Mundimitar (Montemitro) ima nešto više od dvije tisuće.
Hrvatski još uvijek u srcu
 Nakon tri sata vožnje autobusom skupina je stigla u talijansku pokrajinu Molise, u hrvatsko selo Mundimitar, smješteno visoko na planini na 550 metara nadmorske visine gdje 450 žitelja i nakon 500 godina još uvijek govore “po našku”, odnosno jezikom koji je tijekom stoljeća izgubio svoje ime, ali ne i svoje jezične karakteristike. Svi natpisi su dvojezični, a žitelji govore moliškim hrvatskim dijalektom koji se, unatoč okruženosti talijanskim govornim područjem, uspio sačuvati do današnjeg dana. Jezikoslovci su zapisali do 3000 izvornih moliškohrvatskih riječi, što je prosjek u govoru jednog jezika.
 Preci današnjih moliških Hrvata u nekoliko su valova naseljavali južnu Italiju u 15. i 16. stoljeću došavši iz područja južno od Cetine s podbiokovsko-neretvanskog područja. Kao i pradjedovi njihove braće gradišćanskih Hrvata, bježali su ispred turskih osvajača koji su u to doba harali po Balkanu i prodirali iz unutrašnjosti sve do mora. No, za razliku od gradišćanskih Hrvata koji su uspjeli očuvati ne samo etnička obilježja, već i nacionalni identitet, a također uglavnom i autohtoni jezični izraz, moliški su Hrvati izgubili bitku s poviješću.
Najmanje naselje na svijetu
Višestoljetno čuvanje jezičnih posebnosti u jeziku moliških Hrvata sve više slabi. Tehnički, industrijski i kulturno veoma razvijeno suvremeno talijansko društvo uvjetuje promjene i među moliškim Hrvatima. Nema više staroga, patrijarhalnog načina života u relativno čvrsto zatvorenim seoskim sredinama. Većina stanovnika, osim što se bavi zemljoradnjom, zapošljava se u obližnjim gradovima, što smo mogli vidjeti za vrijeme našeg posjeta ovim vrijednim ljudima.
 Nakon prijema u hrvatskom konzulatu smještenom u najmanjem naselju na svijetu koje je priredio hrvatski počasni konzul Antonio Sammartino, izaslanstvo grada Biograda je nazočilo jedinstvenoj pučkoj, crkvenoj fešti, jednosatnoj procesiji uzbrdo u kojoj se kip Sv. Luce nosio od mjesne crkve do kapelice u selo. Tu su se jednog petka u mjesecu svibnju prije pet stoljeća doselili prvi Hrvati. Kip su nosile žene koje nisu zaposlene, već su isključivo zadužene za odgoj djece. Procesiju je predvodio župnik fra Petar koji je prije šest mjeseci došao iz Splita. Inače, sva tri sela moliških Hrvata imaju svog župnika fratra.
 Poslije svete mise i klanjanja održana je pučka fešta s vatrometom točno u podne. Fešta na planini uz pjesmu i bogat stol potrajala je nekoliko sati.
 Tijekom boravka gradonačelnik Ivan Knez, ravnatelj Srednje škole Božo Došen i predsjednica KUD-a “Kralj Tomislav” Nives Čotrić dogovorili su niz kulturno-sportskih projekata, poput besplatnog ljetovanja djece moliških Hrvata u Biogradu na Moru, sudjelovanje u ljetnoj međunarodnoj školi folklora i mnoštvo drugih aktivnosti.

 MATURA POLOŽENA S PLUS PET

Pored Tonija Wagnera i Petre Šarić iz udruge “Naša djeca”, klape “Biograd” i KUD-a “Kralj Tomislav” biogradski “obraz” u Italiji su osvijetlala i devetorica kuhara i konobara, maturanta Srednje škole Biograd predvođenih ravnateljem Božom Došenom i svojim mentorima prof. Pavom Valerijem i prof. Renatom Polegubić. U hotelu David u Porto San Giorgiju priredili su večeru i poslužili 150 uzvanika na manifestaciji “Večer Biograda na Moru”. Najznačajniji predstavnici političke i gospodarske elite te predstavnici brojnih civilnih udruga iz pokrajine Fermo ostali su oduševljeni nakon svakog od šest sljedova hrane pripremane na dalmatinski, specifični biogradski način. Polagali ne polagali maturu ona je već položena s plus pet.