Astronomija – dio urbanog identiteta Zadra

Zadar je grad u kojemu su astronomija, navigacija i geografija postizale svoje jedinstvo. Ali isto tako, u novije vrijeme, u kojemu su pojedine astronomske teme postajale dio urbanog identiteta grada, istaknuo je dr. sc. Josip Faričić

Predavanjem dr. sc. Maksima Klarina “Razvoj astronomskih tablica i njihov utjecaj na velika geografska otkrića”, u srijedu je u Zadru otpočeo program Festivala znanosti koji se na hrvatskim sveučilištima organizira već sedam godina. O manifestaciji je okupljenima uvodno slovo održao dr. sc. Josip Faričić, podsjetivši da se ovogodišnji 8. festival održava pod tri temeljna načela, a to su evolucija, povodom 200. obljetnice Chralesa Darwina, astronomija, povodom 400. obljetnice uporabe teleskopa te izlaska Kepplerovih zakona i Dana planete Zemlje koji smo urpavo jučer obilježili. Sve ove središnje teme Festivala znanosti zrcale se na određen način u predavanju koje je uslijedilo.
– Zadar je grad u kojemu su astronomija, navigacija i geografija postizale svoje jedinstvo. Ali isto tako, u novije vrijeme, u kojemu su pojedine astronomske teme postajale dio urbanog identiteta grada. Upravo stoga će se dio ovog današnjeg događanja odvijati i na instalaciji “Pozdrav Suncu” koju je arhitektonski osmislio gospodin Nikola Bašić, kazao je dr. Faričić, ukazavši na poveznice koje u instalacijama Morskih orgulja i Pozdrava Suncu postoje između mora, kao sudbine cijelog čovječanstva, a Sredozemlja posebice te astronomije, odnosno poimanja Svemira koji nas okružuje i u kojemu, zapravo, živimo. Ovom se prigodom također podsjetilo da su i Ujedinjeni narodi proglasili 2009. godinu godinom astronomije, pod geslom “Svemir, živiš u njemu – otkrij ga!”
Dr. sc. Maksim Klarin u svom je izlaganju najprije upoznao nazočne o samom pojmu Zadarskih astronomskih tablica ili Kalendara Sv. Krševana koje su otkrivene 1964. godine u Oxfordskoj bibilioteci. Kasnijim istraživanjem je njihov nastanak okvirno datiran u 1292. godinu. U daljnjem tijeku predavanja bilo je govora o početcima velikih zemljopisnih otkrića krajem petnaestog i posebice u šesnaestom stoljeću što je predstavljeno posebno dojmljivom video prezentacijom. Klarin je iznio i više zanimljivih primjera uporabe astronomskih tablica tijekom pomorske plovidbe, od kojih je modža najzanimljivije kako je Kolumbo znajući za predstojeću pomrčinu Mjeseca, uspio smiriti pobunu domorodaca na Jamajci. Poseban dio predavanja bio je posvećen i samim Zadarskim tablicama, određivanju njihovog vremena i mjesta nastanka, pri čemu je sigurno da ipak nisu nastale u Zadru, nego vjerojatno južnoj Španjolskoj ili Portugalu, što ni u kom slučjau ne umanjuje važnost podatka da su se čuvale u samostanu Sv. Krševana i da su dokument u kojem su prvi put uporabljene arapske brojke na teritoriju RH.
Nakon predavanja priređena je praktična demonstracija podataka Zadarskih astronomskih tablica na Pozdravu Suncu, u koji su također ugrađeni mnogi podaci baš iz Kalendara Sv. Krševana.