Globalna sigurnost je pitanje broj jedan u svijetu

Foto: Sergej Drechsler

Globalna sigurnost pitanje je broj jedan u svijetu, istaknuo je u subotu u Lovranu predsjednik ukrajinske Verhovne Rade Ruslan Stefančuk, uoči prvog parlamentarnog samita Međunarodne krimske platforme u Zagrebu.

“Svaka država koja ima svoj Krim, ona je svjesna toga da je pitanje globalne sigurnosti sada pitanje broj 1 u svijetu”, rekao je Stefančuk novinarima nakon otkrivanja spomen ploče ukrajinskom pjesniku Ivanu Franku u Lovranu.

Rusija je anektirala poluotok Krim 2014. godine, a u rujnu ove godine četiri ukrajinske regije – Doneck, Luhansk, Herson i Zaporižju.

Predsjednik Verhovne Rade naglasio je da je nužna procjena današnjeg sustava sigurnosti i rasprave mogućnosti kako da se “ne ponovi da netko po vlastitom nahođenju prekraja državne granice i stvara neke svoje”. Ukrajinski gradovi, njihova civilna i energetska infrastruktura, meta su najnovijih ruskih raketnih napada pa je Stefančuk pozvao svijet da podrži Kijev s još vojne pomoći.

Stefančuk je zahvalio Hrvatskoj na suorganizaciji skupa u Zagrebu, opisavši ga “posebnim, povijesnim događajem”.

“U Zagrebu se ne sastaju samo parlamenti, nego naši narodi, a u njihovo ime će govoriti parlamenti”, istaknuo je Stefančuk.

U kolovozu 2021. u Kijevu je održan inauguracijski samit Krimske platforme koja koordinira međunarodni odgovor na aneksiju Krima i druge sigurnosne izazove. Samit je ponovno održan ove godine u kolovozu, u virtualnom obliku, a oba su bila na razini predsjednika država ili vlada. Skupom u Zagrebu uspostavlja se parlamentarna dimenzija Krimske platforme.

Na samitu neće biti hrvatski predsjednik Zoran Milanović, a na pitanje novinara je li to bila želja Ukrajine zbog predsjednikovih ranijih izjava, Stefančuk je odgovorio da je “najvažnije to da je hrvatski narod otvorio srce ukrajinskom narodu i to vidimo na svim razinama, od običnih ljudi do državnih vlasti”.

Milanović se nedavno usprotivio obuci ukrajinskih vojnika u Hrvatskoj jer ne želi da se Hrvatska petlja u taj rat “više nego što treba”, što je izazvalo pozitivne reakcije ruskih medija. Od pozvanih zemalja, u Zagreb ne stiže Srbija koja odbija uvesti sankcije Rusiji. Stefančuk je komentirao da su “od samog početka i sada vrata otvorena za svakoga, a onda svatko zasebno odlučuje hoće li kroz ta vrata ući ili neće”.