Ravnim kotarima kroz povijest Hrvatske

Učenici VIII. e i VIII. k razreda Osnovne škole Bartula Kašića iz Zadra održali su poludnevnu terensku nastavu povijesti i geografije u Islamu Grčkom, Smilčiću i Škabrnji. Terensku nastavu pored učiteljice Vjekoslave Kolege i prof. Dinka Marina održali su i Ivica Arbanas, Klaudio Vidaić te Tomislav Zelić iz zadarske HVIDRA-e, kao i ratni zapovjednik Škabrnjskog bataljuna Marko Miljanić. Njihov domaćin u Škabrnji u ime Općine bio je Branimir Ražov, a u ime OŠ “Vladimir Nazor”ravnatelj Rade Marinović.
– Uvođenjem Hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda učiteljima se preporučuje korištenje terenske nastave kao novog oblika poučavanja koji učenicima želi približiti prostor koji ih okružuje, ali i pokazati mogućnosti primjene naučenih sadržaja u prostoru. Putem terenske nastave razvija se istraživački duh. Upravo iz te potrebe nastala je ideja za zajedničkom terenskom nastavom povijesti i geografije, preko koje želimo poučiti učenike na koji način koristiti naučena znanja iz povijesti i geografije te ista primijeniti u životu, upoznaje nas prof. Marinović.
Zadaća učenika bila je prije terenske nastave izraditi referate o uskocima, Ilirima s posebnim osvrtom na Liburne, o općini Škabrnja i naselju Smilčić, odnosno o broju stanovnika prije i nakon Domovinskog rata te referat o klimatskim obilježjima Ravnih kotara.
– Tijekom putovanja školskim autobusom upoznali smo učenike s talijanskom granicom na prostoru Babin Duba, povijesti ilirskih plemena, osmanskim osvajanjima Ravnih kotara, uskocima kod Kule Janković Stojana te Domovinskim ratom, stradanjem žitelja Ravnih kotara s posebnim akcentom na zločine u Škabrnji, rekla je Vjekoslava Kolega dodajući kako su učenike upoznali i s prirodno-geografskim karakteristikama Ravnih kotara.
Nakon posjeta Kule Janković Stojana u Islamu Grčkom učenici su obišli poljoprivredno dobro Baštica te stigli u Škabrnju gdje ih je ispred crkve Velike Gospe i općinske zgrade na Trgu dr. Franje Tuđmana s povijesti ovog ravnokotarskog naselja i s dramatičnim događanjima u Domovinskom ratu upoznao Marko Miljanić.
– Prije kraja ratne 1991. godine, široj javnosti jedva poznato ravnokotarsko selo Škabrnja, kolijevka višnje maraske, 18. će studenoga te iste godine biti zauvijek upisano u hrvatsku povijest. Toga dana, zajedno s Vukovarom, Škabrnja će postati poprište najtragičnijih događaja u suvremenoj hrvatskoj povijesti. Stradanje Škabrnje i susjednog Nadina, ubojstvo velikog broja civila i hrvatskih branitelja, stravičan zločina koji se proveo pod patronatom JNA, probilo je granice Hrvatske i izazvalo zgražanje u cijelom svijetu, istaknuo je na početku svog predavanja Miljanić.
– Jugoslavenska vojska, zajedno s pripadnicima vojnih i paravojnih srpskih odmetničkih postrojbi, toga ponedjeljka potpuno je uništila stambene, sakralne i gospodarske objekte Škabrnje, jednoga od najbogatijih sela Ravnih kotara. Nakon toga su krenuli u “pohod” na žene, djecu i starce, koji su se skrivali u podrumima masakriravši pritom brojne mještane. Riječ je o najvećem pokolju civila u Domovinskom ratu u jednome danu. Za vrijeme okupacije i tijekom Domovinskog rata pobijeno je 55 škabrnjskih civila i 25 hrvatskih branitelja, a još je šest osoba poginulo u eksplozijama mina, rekao je Miljanić, dodajući da je nakon oslobođenja od posljedica proživljenoga rata u mlađoj životnoj dobi umrlo 18 branitelja…
 Škabrnja je doživjela uskrsnuće nakon svoje najtužnije noći i križnog puta. Brojni projekti razvoja Škabrnje su najbolji odgovor onima koji su je uništavali, zaključio je Miljanić. Pošto su se u općinskoj prostoriji učenici osvježili, zajedno sa svojim učiteljima i predavačima, položili su vijenac i zapalili svijeće kod spomen-obilježja na masovnoj grobnici.