DNK analiza Beethovenove kose otkrila tajnu njegove smrti

Ludwig van Beethoven umro je u Beču prije gotovo 200 godina nakon što je cijeli život skladao neka od najutjecajnijih djela klasične glazbe i od tada biografi nastoje objasniti uzroke smrti njemačkog skladatelja u dobi od 56 godina, njegov progresivni gubitak sluha i dobro dokumentirane borbe s kroničnim bolestima.

Tim znanstvenika koji je sekvencirao Beethovenov genom koristeći pramenove kose njemačkog skladatelja sada možda ima neke odgovore.

Zatajenje jetre ili ciroza, vjerojatni je uzrok Beethovenove smrti izazvana nizom čimbenika, uključujući i konzumaciju alkohola, rekli su.

“Proučavali smo moguće genske uzroke njegova tri glavna kompleksa simptoma — progresivnog gubitka sluha, gastrointestinalnih simptoma i bolesti jetre koja je u konačnici dovela do njegove smrti zbog zatajenja jetre”, rekao je Markus Nothen s Instituta za ljudsku genetiku Sveučilišta u Bonnu, jedan od koautora.

Gubitak sluha

Beethoven je, rekao je Nothen, imao “jaku genetsku predispoziciju za bolesti jetre” i sekvence virusa hepatitisa B otkrivene su u njegovoj kosi.

“Vjerujemo da je bolest nastala kombinacijom genetske dispozicije, dobro dokumentirane kronične konzumacije alkohola i infekcije hepatitisom B”, rekao je Nothen.

Johannes Krause s Instituta Max Planck za evolucijsku antropologiju rekao je da je hepatitis B “vjerojatno bio prilično uobičajen u to vrijeme početkom 19. stoljeća.”

“Barem u posljednjih nekoliko mjeseci prije smrti bio je zaražen virusom hepatitisa B”, rekao je Krause.

Autori studije, objavljene u srijedu u časopisu Cell Press Current Biology, nisu uspjeli utvrditi uzrok gubitka sluha zbog kojeg je Beethoven na kraju ostao gluh.

Znanstvenici su analizirali osam pramenova kose za koje se tvrdi da su Beethovenovi i utvrdili da je pet od njih “gotovo sigurno autentično”, rekao je Tristan Begg, doktorand na Sveučilištu Cambridge i glavni autor studije.

“Budući da smo rekonstruirali genom iz ultrakratkih fragmenata DNK, samo smo pouzdano mapirali oko dvije trećine”, rekao je.

Akutne bolesti

Beethoven, koji je rođen u Bonnu 1770. i umro 1827., borio se s gastrointestinalnim problemima u raznim razdobljima svog života, kao i sa žuticom.

“Bilo je razdoblja akutne bolesti u kojima nije mogao raditi, na primjer, njegovo jednomjesečno razdoblje akutne bolesti u proljeće 1825. godine”, rekao je Begg.

Znanstvenici su, proučavajući Beethovenovu DNK i arhivske dokumente, također otkrili nepodudarnost u njegovoj pravnoj i biološkoj genealogiji.

Pronašli su “događaj očinstva izvan braka” dijete koje je proizašlo iz izvanbračne veze kod nekog od Beethovenovih predaka po ocu, rekao je Toomas Kivisild s Instituta za genomiku na Sveučilištu u Tartuu.

Kivisild je rekao da se to dogodilo u nekom trenutku unutar sedam generacija između Aerta van Beethovena koji je živio krajem 16. stoljeća i Beethovenova rođenje 1770. godine. Begg je rekao da nije iznenađenje što o tome nema zapisa.

“Ne biste nužno očekivali da će očinstvo izvan braka biti dokumentirano”, rekao je, budući da je “vjerojatno bilo tajne prirode.”

“Ne možete isključiti mogućnost da je čak i sam Beethoven možda bio nezakonit”, rekao je Begg.

“Ja to ne tvrdim”, naglasio je. “Jednostavno kažem da je to mogućnost i da je morate razmotriti.”

Beethoven je u pismu iz 1802. tražio da se njegovi zdravstveni problemi, posebice gubitak sluha, opišu nakon njegove smrti.

– Imao je želju da ga se proučava poslije smrti, rekao je Krause. I to je na neki način, u osnovi, njegova želja koju ovim projektom donekle ispunjavamo, zaključio je Krause.