Izabrani tekstovi zapostavljenih intelektualaca Krstića i Klaića

U Matici hrvatskoj Zadar i ove godine su obilježeni Dani hrvatskog jezika u spomen na Deklaraciju o položaju hrvatskog književnog jezika. Deklaracija je nastajala i potpisivana u Matici hrvatskoj u Zagrebu od 11. do 17. ožujka 1967. godine. Trideset godina nakon toga, točnije 27. veljače 1997. godine Zastupnički dom Sabora RH donio je odluku o proglašenju spomen tjedna.

Zamisao o održavanju predložio je pokojni akademik Ivo Frangeš na “Matoševim danima” u Tovarniku 1989. godine sa svrhom promicanja, njegovanja te razvijanja kulture i čistoće hrvatskog jezika u javnoj uporabi.

Važna edicija

Ovogodišnje Dane hrvatskog jezika Matica hrvatska Zadar obilježila je s prikazom 150. knjige iz Matičine edicije “Stoljeća hrvatske književnosti”. Izabrane tekstove dvojice autora, Krune Krstića i Adola Bratoljuba Klaića, predstavili su doc. dr. sc. Sanja Baričević i dr. sc. Josip Lisac, profesor emeritus.

– Veliko mi je zadovoljstvo predstaviti izabrane tekstove s profesorom emeritusom Josipom Lisom, koji je ujedno jedan od izdavača knjige. Pored toga, ova knjiga izabranih tekstova Krune Krstića i Adolfa Bratoljuba Klaića predstavlja 150. knjigu u nizu “Stoljeća hrvatske književnosti”.

Zapravo riječ je o jednom od najzahtjevnijih projekta Matice hrvatske koji je utemeljen prije 30 godina, započela je profesorica Baričević te nastavila kako su u prošlosti neke hrvatski intelektualci, iz političkih razloga, bili zanemareni.

– U knjizi Stoljeća hrvatske književnosti” objavljeni su važni, a u prošlosti zanemareni znameniti hrvatski intelektualci, koji pripadaju kanonu hrvatske književnosti i znanstvene misli. Stoga su u knjizi svoje mjesto dobili istaknuti intelektualci i znanstvenici, Kruno Krstić i Adolf Radoljub Klaić, čija su djela dugi niz godina bila zapostavljana.

Međutim, posljednjih 30 godina našli su se u središtu istraživačkog interesa, kazala je Baričević.

Sveobuhvatan uvid

Objasnila je kako su dvojica autora u knjizi predstavljeni u okviru uvodnih studija s osvrtom na njihova najvažnija djela gdje su izneseni sudovi o važnosti njihova prinosa te njihovi ljetopisi i bibliografije. Naposljetku je izborom tekstova u knjigu uvršten 21 tekst članaka i studija Krune Krstića te pet jezikoslovnih eseja i pet pripovjednih proza Adolfa Bratoljuba Klaića.

– Ova monografija pruža sveobuhvatan uvid u njihovo djelovanje, pa je nezaobilazna pri proučavanju njihovog djelovanja te predstavlja vrijedan prinos u razumijevanju važnosti njihovog mjesta u povijesti hrvatske znanstvene misli i kulture, zaključila je profesorica Baričević.

Pored ostalih, na predstavljanju su bili i studenti s Odjela za izobrazbu učitelja i odgojitelja sa Sveučilišta u Zadru u okviru kolegija Hrvatska književnost srednjeg vijeka i renesanse, a koje je dovela profesorica Jelena Alfirević Franić.