Kamate na stambene kredite osjetno su porasle! Čak i one preko APN-a su u rastu

HNB kaže da statistički pokazatelji kamatnih stopa kreditnih institucija za najvažnije vrste kredita odobrenih kućanstvima i nefinancijskim poduzećima većinom pokazuju trend rasta od druge polovine 2022.

Trend rasta

– Kod glavnih kategorija kredita odobrenih kućanstvima, u siječnju 2023. najviši prosjek kamatnih stopa zabilježen je za nenamjenske i ostale eurske kredite, koji je iznosio 5,36 posto, što je najviša razina ovog prosjeka od siječnja 2019.

Najniži prosjek kamatnih stopa u tom mjesecu iznosio je 2,89 posto, a odnosio se na eurske stambene kredite, no i on je također zabilježio trend rasta u drugoj polovini 2022., navodi HNB.

Rast kamata na stambene kredite bilježi dakle već neko vrijeme i službena statistika, no kao i s inflacijom roba čini se da su u stvarnosti kamate još i više porasle.

Tome najbolje svjedoči razina kamatnih stopa koje su banke ove godine ponudile u sklopu najnovijeg APN-a, koji je navodno i zadnji, a koje su i do 2 postotna boda veće nego lani.

Tako se za ovogodišnji APN (pri čemu se u sklopu APN-a u pravilu nude i niže kamate od tržišnih) nude kamate od 3,12 posto do maksimalno dozvoljenih 3,75 posto, dok su se lani, u prošlom krugu APN-a, dakle, nudile kamate već od 1,99 posto.

Na webu Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama stoji da je sada PBZ ponudio najnižu efektivnu kamatnu stopu od 3,12 posto, IKB 3,14 posto, HPB i Nova hrvatska banka od po 3,30 posto, Zaba 3,39 posto, Agram banka 3,49 posto, Karlovačka banka 3,54 posto, Croatia banka 3,60 posto, OTP banka 3,64 posto, Samoborska banka 3,67 posto te Erste banka i Raiffeisen banka od po 3,75 posto.

Kažu da kod ponuda varira i razdoblje fiksne kamatne stope na kredite, a kod nekih i efektivna stopa.

Suzbijanje inflacije

– Ponuđene kamatne stope više su no ranijih godina, što je očito i posljedica monetarnog zatezanja i podizanja kamatnih stopa ECB-a, koja tako pokušava obuzdati visoku inflaciju.

Primjerice, lani su se najviše efektivne kamatne stope koje su banke nudile kretale od 1,99 do 3,50 posto, navodi se i u priopćenju APN-a.

Što se tiče tržišnih kamatnih stopa, one su i više, pa kad se malo pogledaju uvjeti standardnog stambenog kreditiranja po web stranicama banaka, kreću se od 3,2 pa i do 4 posto, a efektivne i preko 4 posto, čak i do 5 posto.

I kamate su dakle sve veće, a sudeći prema najavama iz ECB-a, središnja banka eurozone neće oklijevati i dalje dizati ključne kamate, sve dok ne suzbije inflaciju na ciljanih »nešto iznad 2 posto«.

Rast cijena na malo donekle usporava, međutim, i dalje je to daleko iznad ciljanih veličina inflacije, pa se može očekivati i novi kamatni skok.

Upravo je rast kamatnih stopa faktor koji bi mogao utjecati na hlađenje tržišta nekretnina, no ako se uzme da je inozemna potražnja i veća otkako smo ušli u eurozonu, jer su strancima i ovakve cijene povoljne, teško je predviđati daljnja kretanja.

Recesije zasad nema, ali plaće ne prate ni cijene, a kamoli cijene nekretnina. Do krova nad glavom sve je teže.

Rate u uzlaznoj putanji

Kod stambenih kredita kamate su mahom fiksne prvih pet ili deset godina, a onda se većinom prepuštaju tržištu. Kod kredita s promjenjivim kamatama vezanim uz euribor, rate su i postojećim kreditima počele ići uzlazno još početkom prošle godine.

Inače, rast kamate kredita od oko 100 tisuća eura, za 1 postotni bod, npr. s 2 na 3 posto, te na rok od 25 godina, povećava ratu kredita za cca 50-ak eura mjesečno, odnosno 600 eura godišnje.

Kroz nekoliko desetljeća, koliko se dakle otplaćuje stambeni kredit, to znači trošak veći od nekoliko desetaka tisuća eura… No, ovaj je izračun okviran, sve naravno ovisi o uvjetima i konkretnom slučaju.