Za projekte EU fali 500 zaposlenih u državnoj upravi

Foto: Luka Jeličić

Hrvatskoj je na raspolaganju 25 milijardi eura iz fondova EU, no da se novac povuče, presudni su visokoobrazovani stručnjaci, piše u utorak Jutarnji list, navodeći da za EU projekte fali 500 zaposlenih u državnoj upravi pa počinju natječaji. Hrvatska do kraja 2029. godine kroz sve dostupne fondove EU ima priliku iskoristiti ukupno 25 milijardi eura, što je više nego dvostruko povećanje u odnosu na prvu cjelovitu omotnicu, ističu u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije. U sustavu upravljanja i kontrole korištenja fondova EU u državnoj upravi, dakle različitim ministarstvima i agencijama, trenutno radi nešto više od 2000 službenika. To je, kako su izračunali u resornom ministarstvu, oko 78 posto zaposlenih u odnosu na potrebe iskazane u analizama za 2023. godinu.

“To je podatak koji se iz godine u godinu mijenja i ovisi o zahtjevima koje sustav mora izvršiti u nekoj godini, a najviše se naslanja na dinamiku pripreme i raspisa natječaja. U sljedećim godinama očekuje se povećano opterećenje s obzirom na velik broj natječaja koji se moraju raspisati te broj projekata koji će se ugovoriti, kao i posljedično povećanje opterećenja za dio sustava zaduženog za kontrole i isplatu sredstava prema korisnicima”, pojašnjavaju u ministarstvu zaduženom za fondove EU.

Kako bi popunili oko 500 potrebnih radnih mjesta, u planu su prekvalifikacije zaposlenika koji su već u sustavu državne uprave, ali bi ubuduće radili na fondovima EU, dok bi se dio zaposlenih tražio na javnim natječajima.

“Moramo uzeti u obzir da je zaposlenike s EU-kvalifikacijama teško zadržati u sustavu i da na tržištu rada ne postoji dovoljan broj onih koji mogu zadovoljiti potrebe sustava. Naime, radi se o ljudima koji imaju isključivo visoku stručnu spremu i, u pravilu, iskustvo na poslovima fondova EU”, kažu u ministarstvu.

Ministar regionalnoga razvoja i fondova EU Šime Erlić poručuje kako je glavni cilj potrošiti svaki euro koji je Hrvatskoj stavljen na raspolaganje, tim više što je završna godina prve pune financijske perspektive, piše novinarka Jutarnjeg lista Gordana Galović.