Četvrtak, 19. studenog 2026

Weather icon

Vrijeme danas

15 C°

maritimna hodočašća

'Hodočašće nije počinjalo pred oltarom, nego na rivi': Zadar dobio vrijednu knjigu o maritimnoj kulturi

Autor: Portal ZL

19.11.2026. 19:31
'Hodočašće nije počinjalo pred oltarom, nego na rivi': Zadar dobio vrijednu knjigu o maritimnoj kulturi

Foto: Sveučilište u Zadru

Na Sveučilištu u Zadru u četvrtak, 19. studenog, predstavljena je monografija “Jadranska maritimna hodočašća” urednika Marija Katića s Odjela za etnologiju i antropologiju.


Riječ je o znanstvenom zborniku koji kroz različite studije istražuje kako su hodočašća morem oblikovala kulturne prakse, identitete i osjećaj pripadnosti na Jadranu – od Nina i Kukljice do Kornata i Perasta. Knjiga donosi svjež pogled na poznate i manje poznate jadranske lokalitete, pokazujući kako se tradicija kontinuirano mijenja i prilagođava novim okolnostima.



Pozdravnu riječ uputila je prorektorica Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Lena Mirošević, a o monografiji su govorili rektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić, akademik Nikola Bašić i urednik prof. dr. sc. Mario Katić.




– Ljudi su ovdje svece birali kao što su birali sidrište, da ih sačuvaju od mora. Kad bi stupio na palubu, hodočasnik nije znao kada će stići ni hoće li se vratiti. Bura ga je mogla vratiti u luku, jugo zadržati danima u kakvoj zabitoj uvali, a bonaca je kušala strpljenje i vjeru jednako kao i nevera. Zato hodočašće nije počinjalo pred oltarom, nego na rivi, u trenutku kad bi se odvezao konop, o čemu i danas svjedoče zavjetne slike po zidovima naših obalnih svetišta. Iza svake od njih stoji ista tiha priča: netko je preživio i došao zahvaliti. Danas more sve češće gledamo kroz brojke, kontejnere u lukama, noćenja, tone ulova. Ova knjiga vraća ono što u te brojke ne stane – pamćenje, smisao i pripadnost, a bez toga ni sebe ni ljude s ove obale ne možemo do kraja razumjeti, istaknula je prorektorica Mirošević.




Knjiga “Jadranska maritimna hodočašća” prostor istražuje iz perspektive etnologije, kulturne antropologije, geografije i povijesti, prateći hodočasničke prakse od prošlih stoljeća do danas. Pritom se ne zadržava na rekonstrukciji prošlosti, nego pokazuje kako zajednica na obali i otocima i danas procesijama, zavjetima i blagoslovima iznova potvrđuje svoj odnos prema moru i prema svetome.


Intrinzična motivacija hodočasničkih putovanja u različitim svjetskim religijama je potraga za svetim i ostvarivanje dodira duhovnoga i materijalnog dijela ljudske stvarnosti, bilo da se posjećuje mjesto u kojemu se nalaze zemni ostaci osobe koja se štuje u nekoj vjerskoj zajednici ili se u takvom mjestu nalazi ono što se poistovjećuje s tragovima čuda koje je generirano božanskom ili nekom drugom nadnaravnom silom, moći, prisutnosti, istaknuo je rektor Faričić.


-Na našim prostorima najbrojnija su i najviše etablirana marijanska svetišta. U Svetoj Mariji vjernici su gledali ne samo Bogorodicu, nego i opći uzorni lik majke. Marijanski zavjet i odanost pomoraca Bogorodici očituje se i u njezinoj tituli Kraljice mora ili Zvijezde mora te hodočasničkim odredištima poput Zečeva, Piškere, Tarca, Gospe od Škrpjela u Boki Kotorskoj… Hodočašće je kompleksan prostorni fenomen koji može imati i turističku manifestaciju, koja se ne svodi samo na komercijalizaciju, istaknuo je rektor Faričić.




Spomenuo je i primjer dvaju marijanskih hodočasničkih odredišta na malom prostoru – murterskih težaka na položaju Tarac na Kornatu i saljskih ribara u Piškeri, kao i primjer Gospe Snježne koja se u Katoličkoj Crkvi pa tako i Kukljici slavi 5. kolovoza, ne zbog toga što je tog dana na otoku Ugljanu pao snijeg, već je ime svetišta odjek je gradnje bazilike Santa Maria Maggiore u Rimu, gdje je prema predaji početkom kolovoza u 4. stoljeću pao snijeg.


– Maritimna kultura je jedan od najvažnijih elemenata naše nacionalne kulture. Akademska zajednica može pomoći u tumačenju i očuvanju našeg identiteta, baštine koja nam je i danas živi zalog i čije mjesto nije samo u knjigama, kako god bile dobro napisane, kao što je ova. Nadam se da ćemo i mi, svatko na svoj način, hodočastiti ne samo u marijanska i druga svetišta, nego hodočastiti u odnosima kojima ćemo duhovne vrednote svjedočiti prikladnim pristupom jedni prema drugima, zaključio je Faričić.


Osvrt na knjigu iz arhitektonskog kuta dao je akademik Nikola Bašić, koji je svojim dugogodišnjim radom i stvaralaštvom dao izniman doprinos promišljanju jadranskog prostora, njegova identiteta te odnosa čovjeka, mora i krajolika.



– Naš arhipelaški religijski krajolik, ne samo hodočasnička mjesta, već i prisutnost drugih tragova duhovnosti u prostoru, kao što su križevi, zavjetni znakovi, male molitvene i zavjetne kapelice, koje su ponekad tako malene da jedva u njih stane svetački kip, prostor je kojem ne samo da se hodočasti, nego se u prolasku pozdravlja skidanjem kape i molitvom, a značenjem daje maritimni položaj, prolaze, istaknute punte, opasna mjesta, zavjetne priče, legende, ritualne geste pomoraca i ribara. Religijski krajolici sjedinjuju našu pomorsku i religijsku kulturu, konstruirajući tako naše lokalne i regionalne, pa onda na kraju i nacionalne identitete, rekao je Bašić.


Ne bismo smjeli dopustiti da naša maritimna hodočašća komodificiramo, vulgarno ih podvodeći hedonističkom potrošačkom turizmu. Moramo sačuvati izvornost tih mjesta, pa ona mogu postati još jedan adut onog turizma koji se zasniva na ljudskoj žeđi za duhovnošću.


– Na maritimnim hodočašćima, kojima na putu do cilja stoji more, prisutno je čustvo koje neki nazivaju oceanskim osjećajem. To je osjećaj čovjekove pripadnosti svijetu puno većem od njega samog. To je osjećaj pripadnosti nečemu što ga obuzima i nadilazi. Zato nam ova knjiga otvara uzbudljiv pogled i na vlastiti prostorni, kulturni pa i religijski identitet. Ona svjedoči o kontinuitetu koji dolazi iz dubine vremena, ali pokazuje i kako se oni prevode u sadašnjosti, kako se mijenjaju i zadobivaju nova značenja, rekao je Bašić.



Urednik knjige istaknuo je kako se kroz hodočasničku praksu možemo puno naučiti o određenoj zajednici u kojoj se izvodi ta praksa.


– Kroz hodočašća možemo iščitavati sve one aspekte koje karakteriziraju našu životnu svakodnevicu, identitete, ekonomiju, migracije, baštinu. Maritimna hodočašća su specifična, ali s morem su povezana i neka od najpoznatijih, poput Santiaga de Compostele, u koji je svetac došao morem, ili Loreta, u koji su anđeli prenijeli kuću prateći maritimnu rutu. Nadam se da će ovaj zbornik biti koristan i lokalnoj zajednici i akademskoj zajednici kako bi se maritimna kultura i naš prostor Jadrana što više zaštitili, istaknuo je Katić.