Foto: Mate Komina
Zabrinut zbog sve intenzivnijeg ribolova plivaricama u zadarskom arhipelagu, osobito na području Srednjeg, Iškog i Ravskog kanala, rektor Sveučilišta u Zadru Josip Faričić uputio je otvoreno pismo u kojem upozorava na moguće ozbiljne posljedice prekomjernog izlova za morski ekosustav i opstanak otočnih zajednica. Povod njegovoj reakciji su prizori ribarskih plovila koja posljednjih tjedana intenzivno love u relativno zatvorenim morskim kanalima, ali i svjedočanstva otočana o iznimno velikim količinama ulovljene ribe i liganja.
Faričić pritom posebno izdvaja informacije prema kojima je ovih dana u Salima navodno iskrcano čak deset tona podlanica, odnosno orada, kao i velike količine sitnih liganja. Naglašava kako takve navode tek treba službeno provjeriti, ali smatra da oni zahtijevaju hitnu reakciju ribarske inspekcije i nadležnih institucija. Upozorava i na zakonska ograničenja ribolova plivaricama srdelarama, koje su namijenjene prvenstveno izlovu male plave ribe, a ne ciljanom lovu podlanica i liganja.
U otvorenom pismu rektor traži pojačan nadzor ribolova, preispitivanje dopuštenog ribolovnog napora u zadarskim kanalima, strože sankcije za utvrđene prekršaje te veću transparentnost podataka o nezakonitom ribolovu. Posebno naglašava kako zaštita mora nije protivna interesima profesionalnih ribara, nego je upravo preduvjet dugoročne održivosti ribarstva i života na otocima.
Njegovo otvoreno pismo prenosimo u cijelosti:
“Što to radimo svojemu moru? Što ćemo ostaviti generacijama koje dolaze? I tko ima pravozajedničko prirodno bogatstvo pretvarati u kratkoročnu zaradu, ne vodeći računa oposljedicama za morski ekosustav i ljude koji uz more i od mora žive?
Ova pitanja postavljam potaknut zabrinjavajućim prizorima i svjedočanstvima o ribolovuplivaricama tijekom ove jeseni u zadarskom arhipelagu. Već danima i tjednima ribolovni senapor koncentrira u razmjerno zatvorenim akvatorijima Srednjega i Iškoga kanala, pa čak i uprostorno vrlo ograničenom Ravskom kanalu. To svi mi sa zadarskih otoka gledamo i nijenam jasno kako je to moguće, odnosno tko je to nepromišljeno dopustio, a onda i tko tozlorabi. Riječ je o morskim prostorima koji nisu neiscrpna skladišta ribe, nego složeni iosjetljivi ekosustavi. Njihova sposobnost obnavljanja ima granice.
Prema kazivanjima mještana, ovih je dana u Salima iskrcana čak vagon (10.000 kg!)podlanica, odnosno orada. Spominju se i redoviti iskrcaji velikih izoliranih spremnika,takozvanih baja, punih sitnih liganja. Pojedini takvi spremnici imaju zapremninu od 660 litara. Ako su ta svjedočanstva točna, riječ je o pojavi koja zahtijeva žurnu reakciju ribarskeinspekcije i drugih nadležnih tijela. Potrebno je utvrditi stvarne količine i sastav ulova,korištene ribolovne alate, mjesta i vrijeme ribolova te zakonitost iskrcaja i stavljanja ulova natržište. Iskustveno mnogi otočani znaju da se već dugo oni koji imaju povlastice za maliobalni ribolov i oni koji imaju dozvole za rekreacijski i sportski ribolov ne mogu uloviti većiprimjerak podlanice i da već godinama podbacuje ulov liganja čije su prosječne dimenzije svemanje.
Podsjećam na jasnu odredbu članka 5. Pravilnika o obavljanju gospodarskog ribolova na moruokružujućom mrežom plivaricom – srdelarom (Narodne novine, 52/2026). Plivarica srdelaranamijenjena je ciljanom ribolovu male plave ribe, koja u pravilu mora činiti najmanje 80 %mase ukupnog ulova u jednoj ribolovnoj operaciji. Propisana iznimka dopušta najmanje 50 %male plave ribe samo uz određene druge vrste, među kojima nisu podlanice ni lignje.Člankom 5. stavkom 4. zabranjeni su zadržavanje na plovilu, iskrcaj i stavljanje na tržišteulova koji nije u skladu s tim odredbama.
Plivarica srdelara nije alat za ciljani izlov podlanica i liganja! Ako se takav ribolovprovodi protivno propisima, nije riječ o ribarskoj vještini ni o legitimnom gospodarskomuspjehu, nego o postupanju koje zahtijeva odgovarajuće sankcije.
Prije više od stoljeća Petar Lorini, Saljanin, učitelj i utemeljitelj suvremenoga hrvatskogamorskog ribarstva, upozoravao je na pogubnost nerazboritoga iskorištavanja morskogabogatstva. More je uspoređivao s Božjom njivom koju treba razborito obrađivati, a nepustošiti. U svojem djelu Ribanje i ribarske sprave pri istočnim obalama Jadranskoga moraiz 1903. upozorio je da ribolov mora biti razborita žetva, a ne haranje iza kojega ostaje pustoš.U knjizi posvećenoj Petru Loriniju, koju sam imao čast urediti, u svojem sam prilogu Pogledkroz Lorinijev dalekozor: Poziv na umjerenost i razboritost u ribarstvu na hrvatskom dijeluJadranskog mora upozorio na aktualnost njegovih poruka. Nažalost, čini se da ni nakon višeod stotinu godina nismo naučili temeljnu lekciju: more može hraniti mnoge generacije, ali ne može zadovoljiti neograničenu pohlepu jedne generacije.
Postoji i druga, podjednako važna dimenzija ovoga problema: pravo otočana i stanovnikaprimorskih naselja na korištenje mora kao općega dobra.
Prema Popisu stanovništva 2021., na otocima Zadarske županije živio je 19.761 stanovnik, upribližno 8.700 kućanstava. Kada bi se spomenutih deset tona podlanica, ako je podatak otolikom ulovu točan, ravnomjerno raspodijelilo među svim tim kućanstvima, svako bi dobilooko 1,15 kilograma ribe. To je količina dovoljna za jedan obiteljski obrok u mnogimkućanstvima. Dakle, jedan navodni iskrcaj mogao bi predstavljati gotovo 20.000 pojedinačnihporcija od pola kilograma ribe, odnosno približno jedan takav obrok za svakoga otočnogstanovnika Zadarske županije! Ta usporedba nije poziv na besplatnu raspodjelugospodarskoga ulova, nego upozorenje na razmjere iskorištavanja zajedničkoga prirodnogbogatstva. Koliko se takvih ulova ostvari tijekom godine? Koliko ih se uredno evidentira? Ikoliko ribe ostaje u moru kako bi se populacije mogle obnavljati?
Posebno je bolno što se sve to događa u prostoru u kojemu brojni otočani teško dolaze dosvježih namirnica. Na nekim otocima nema ni trgovine, a kamoli ribarnice. Istodobno sestanovnicima koji tradicionalno žive uz more i koriste se njegovim bogatstvima ograničavajumogućnosti maloga obalnog ribolova, dok su sportski i rekreacijski ribolovci podvrgnutibrojnim ograničenjima u pogledu alata, količina i načina ribolova. Naravno, ograničenja supotrebna, ali trebaju biti razmjerna, pravedna i jednako obvezujuća za sve. Nije prihvatljivoda se od pojedinca zahtijeva strogo pridržavanje propisa, a da se istodobno tolerira ribolovninapor koji može u kratkom vremenu ozbiljno osiromašiti pojedine morske prostore.
Profesionalni ribari imaju pravo na rad, zaradu i dostojanstvenu egzistenciju. Štoviše,ribarstvo je važan dio hrvatskoga gospodarstva i maritimne kulturne baštine. Mnogi ribarisavjesno obavljaju svoj posao, poštuju propise i razumiju da očuvanje ribljega fonda značiočuvanje vlastite budućnosti. Zato bi bilo nepravedno sve profesionalne ribare proglašavatikrivolovcima, a k tome nerazborite i nečestite radnje čine i druge kategorije ribolovaca ali ioni koje nemaju nikakve povlastice i dozvole za ribolov. Međutim, upravo zbog odgovornihribara ne smijemo šutjeti o onima koji svojim postupcima ugrožavaju more i narušavaju ugledcijele ribarske zajednice.
Pozivam Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, ribarsku inspekciju i svedruge nadležne institucije da žurno poduzmu sljedeće mjere:
- Pojačaju i učine sustavnim nadzor ribolova plivaricama, osobito sastava i količine
ulova, poštovanja prostornih i vremenskih ograničenja te zakonitosti iskrcaja i prodaje
ribe i drugih morskih organizama. - Preispitaju postojeće ribolovne zone i dopušteni ribolovni napor plivarica, osobito
u razmjerno zatvorenim i prostorno ograničenim kanalima zadarskoga arhipelaga, kao
i sličnih akvatorijima na cijelom hrvatskom dijelu Jadrana. Potrebno je znanstveno
utemeljeno razmotriti dodatne prostorne i sezonske zabrane te ograničenja
koncentracije velikih ribarskih plovila. - Dosljedno primjenjuju strože sankcije za utvrđene prekršaje, uključujući
oduzimanje nezakonito stečene koristi i, kada su ispunjene zakonske pretpostavke,
odgovarajuća ograničenja ili oduzimanje ribolovnih odobrenja. - Unaprijede preventivne mjere, osobito obrazovanje ribara, suradnju sa znanstvenim
ustanovama i uključivanje lokalnih zajednica u upravljanje morskim resursima. - Osiguraju javnu dostupnost podataka o pravomoćno utvrđenim težim i
ponovljenim prekršajima, svojevrsnu listu srama, uz poštovanje propisa o zaštiti osobnih podataka. Takva bi transparentnost štitila odgovorne ribare, a javnostiomogućila razlikovanje zakonitoga ribolova od sustavnoga kršenja propisa.
More nije ničije privatno vlasništvo. Ono je opće dobro i jedna od najvrjednijih sastavnicahrvatskoga prirodnog, gospodarskog i kulturnog nasljeđa. Njegova zaštita nije protivnagospodarskom razvoju. Naprotiv, ona je preduvjet dugoročno održivoga ribarstva, opstankaotočnih zajednica i međugeneracijske pravednosti.
Ne možemo se ponositi bogatom hrvatskom ribarskom tradicijom, a istodobno zatvarati očipred postupcima koji tu tradiciju zapravo izruguju. Ne možemo govoriti o održivosti, a mirnopromatrati kako se morsko bogatstvo iscrpljuje brže nego što se može obnoviti. Ne možemood otočana tražiti da ostanu na otocima ako im postupno oduzimamo i prirodne pretpostavkeživota.
Zato pozivam na odgovornost, razboritost i djelovanje. Ne sutra, nego danas.
Petar Lorini prije više od stoljeća upozorio nas je na opasnost haranja morem. Nemojmodopustiti da njegovo upozorenje ostane samo vrijedna rečenica u knjigama o povijestihrvatskoga ribarstva.
More smo naslijedili od prethodnih generacija, ali ga nismo dobili na neograničenoraspolaganje. Dužni smo ga očuvati onima koji dolaze poslije nas”, poručio je Faričić.
najnovije
najčitanije
KK Zadar
Statistika
BROJKE NE LAŽU KK Zadar ima najbolji napad i obranu u Hrvatskoj te najčvršću obranu ABA lige!
Zadar
Važna obavijest
Zbog radova promijenjene lokacije nekoliko bolničkih odjela u OB Zadar
Zadar
Otvoreno pismo
Rektor Faričić upozorava na masovni izlov ribe u zadarskom arhipelagu i traži hitnu reakciju: ‘More ne može zadovoljiti neograničenu pohlepu!’
Hrvatska
Pijetet
Pupovac zapalio svijeću za žrtve Vukovara i Škabrnje: ‘Pamtimo sve koji su stradavali’
Crna Kronika
Krađe i vandalizam
Žena ostala bez nekoliko tisuća eura, netko oštetio stabla u Perivoju Vladimira Nazora
Zadar & Županija
Sistematizacija
HDZ-ova Matea Bakmaz iz Gradske knjižnice prelazi u Županiju, bit će zamjenica pročelnika
Zadar
Najavili prosvjed
Mladi u Zadru izlaze na ulice: ‘Predugo smo šutjeli, tretiraju nas kao građane drugog reda!’
Ostali sportovi
kickboxing
PU zadarska ima europskog prvaka: Policajac iz redova “Poskoka” pokorio Europu
Hrvatska
PET DO PODNE
Vlasnici stanova imaju još samo nekoliko tjedana: Ako propuste važan rok, upravitelja zgrade mogao bi im odrediti gradonačelnik!
Zadar
krešimir krolo