Žene će od iduće godine morati raditi dulje. Evo koliko godina života i staža će im trebati za mirovinu

Od 1. siječnja 2027. ženama se ponovno povećavaju dobni uvjeti za odlazak u mirovinu. Za redovnu starosnu mirovinu morat će imati najmanje 64 godine i tri mjeseca života te 15 godina mirovinskog staža, dok su ove godine uvjeti 64 godine života i 15 godina staža. Stroži su uvjeti i za prijevremenu starosnu mirovinu: od početka iduće godine žene će je moći ostvariti s 59 godina i tri mjeseca života te 34 godine i tri mjeseca staža, umjesto ovogodišnjih 59 godina života i 34 godine staža.

Staž za majčinstvo

Riječ je o nastavku postupnog izjednačavanja uvjeta za žene i muškarce, a ne o novoj odluci donesenoj ove godine. Prijelazno razdoblje završava 2030. godine, kada će žene i muškarci za starosnu mirovinu morati imati 65 godina života i najmanje 15 godina staža, a za prijevremenu 60 godina života i 35 godina staža.

Uz promjene dobnih uvjeta, novi Zakon o mirovinskom osiguranju, koji je većim dijelom stupio na snagu u srpnju 2025. godine, donio je i nekoliko mjera koje utječu na visinu mirovina. Majkama se za svako rođeno ili posvojeno dijete pri izračunu mirovine dodaje 12 mjeseci staža, umjesto dosadašnjih šest. Taj se staž ne uračunava u uvjet za odlazak u mirovinu, nego služi isključivo za određivanje njezine visine. Majci s dvoje djece tako se u obračunu mirovine priznaju dvije dodatne godine staža.

Predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske Višnja Stanišić smatra da je riječ o određenom poboljšanju, ali ne i o mjeri koja može bitnije promijeniti položaj žena.

– Dodavanje staža povoljnije je za izračun mirovine, no teško može nadoknaditi sve ono što žene gube zbog prekida radnog vijeka i godina provedenih u skrbi za djecu i obitelj. Povećanje priznatog staža ne rješava problem dugoročnih posljedica koje majčinstvo i obiteljske obveze mogu imati na radni staž i visinu mirovine, naglasila je.

Ukidanje penalizacije

Od 1. siječnja 2026. ukida se i umanjenje mirovine zbog ranijeg odlaska u mirovinu, takozvana penalizacija, nakon navršenih 70 godina života. To se ne odnosi samo na korisnike prijevremenih starosnih mirovina nego i na korisnike određenih starosnih mirovina kojima je mirovina određena uz umanjeni polazni faktor. Onima koji su 70 godina navršili prije početka primjene mjere HZMO je mirovinu trebao preračunati po službenoj dužnosti, bez zahtjeva, najkasnije do kraja ožujka 2026. Stanišić, međutim, ne očekuje da će ta promjena svima donijeti znatno povećanje.

– Koliko će umirovljenici osjetiti njezin učinak ovisi o tome kada su otišli u mirovinu i koliko im je ona dotad bila umanjena, pa će razlike među korisnicima biti velike, pojasnila je.

Novost je i godišnji dodatak na mirovinu, koji se isplaćuje u prosincu. Za 2026. godinu iznosi sedam eura za svaku punu godinu mirovinskog staža prema kojem je određena mirovina. Tako će osoba s 30 godina staža dobiti 210 eura, a ona s 40 godina 280 eura. U obračun ulaze i dodani staž za djecu te pridodani staž, a dodatak nije oporeziv. Stanišić smatra da takva mjera ne može bitnije popraviti materijalni položaj umirovljenika. Po njezinoj ocjeni, riječ je prije svega o kozmetičkom poboljšanju koje ne rješava temeljni problem niskih mirovina.

Nova formula

– Jednokratni godišnji dodatak može dobro doći kućnom budžetu, ali ne može zamijeniti osjetnije povećanje redovitih mjesečnih primanja, jasna je Stanišić.

Zakonom je povećana i najniža mirovina, sa 103 na 106 posto aktualne vrijednosti mirovine po godini staža, a promijenjena je i formula usklađivanja mirovina. Sada se rast plaća i cijena uzima u obzir u omjeru 85:15, pri čemu se veći udio dodjeljuje povoljnijem od ta dva pokazatelja.

Stanišić je upozorila i da formalno izjednačavanje uvjeta za odlazak u mirovinu ne znači i stvarno izjednačavanje položaja žena i muškaraca.

– Žene su, ponovimo, češće imale prekide radnog vijeka zbog skrbi za djecu i članove obitelji, a često su i slabije plaćene, što se poslije odražava na visinu mirovina. Mnoge nisu mogle priuštiti prijevremeno umirovljenje jer bi im mirovina bila preniska, pa su ostajale raditi do redovite starosne dobi. Zato se položaj žena ne može poboljšati samo promjenom mirovinskih propisa, nego su potrebne i šire mjere koje će uzeti u obzir njihov položaj tijekom cijelog radnog vijeka, istaknula je Stanišić i dodala kako položaj žena u mirovini ne određuju samo dobne granice za umirovljenje nego i uvjeti u kojima su radile tijekom cijelog života.