Jadrolinija najavila velike promjene! Stiže deset novih brodova, a evo što će biti s najvažnijim linijama

Pred nacionalnim putničkim brodarom Jadrolinijom su mjeseci koji će uvelike odrediti buduće poslovanje i dugoročni opstanak tvrtke koja već duže od sedam desetljeća održava veliku većinu brodskih linija koje hrvatskim otocima i priobalju život znače. Do kraja ove godine trebali bi biti definirani natječaji za prvu skupinu brodova u sklopu opsežnog programa obnove flote, kao i dokapitalizacija Jadrolinije, najavljena iz Vlade upravo u svrhu osiguravanja dijela sredstava za modernizaciju.

O ovim temama razgovarali smo s Robertom Blažinovićem, predsjednikom Uprave Jadrolinije, kojeg smo pitali u kojoj je fazi program obnove flote, odnosno kada će biti raspisani prvi natječaji za gradnju četiri nova trajekta, ključna za zadržavanje profitabilnih trajektnih linija, kao i tri nova klasična broda na električni pogon, namijenjena održavanju linija prema manjim otocima.

– Pripreme za modernizaciju su daleko odmakle. U ovoj fazi još nisu vidljive široj javnosti, ali to ne znači da nismo ništa radili. Modernizacija flote, kao i unaprjeđenje sustava sigurnosti plovidbe, ključni su projekti ove Uprave koju imam čast voditi. Ojačavanje investicijskog potencijala, kako bismo bili spremni za budućnost do 2043. godine, naš je apsolutni prioritet. U tom smislu, vrlo brzo ćemo objaviti informacije kada će koji natječaj biti pokrenut, ali nije riječ o nekom dužem razdoblju, već ćemo natječaje objaviti do kraja ove godine.

Zelena modernizacija

Što je s novom »Postirom«, brodom za koji je natječaj već raspisan prije godinu dana?

– Isto tako, očekujemo da ćemo do kraja godine imati potpisan ugovor o gradnji. Imali smo natjecateljski postupak uz pregovore za gradnju i dizajn, a donekle ga je usporio postupak oko dostave popratnih ažuriranih dokumenata jedne od tvrtki iz inozemstva koja je u njemu sudjelovala, a u čijoj zemlji taj postupak traje oko tri do četiri mjeseca, jer sustav te države ne izdaje potvrde poput našeg. Dana 16. listopada 2026. godine objavili smo poziv ponuditeljima da dostave konačnu ponudu, nakon čega ćemo donijeti odluku o odabiru. Odredili smo našu strategiju prema gradnji brodova na alternativne pogone i električni pogon, odredili smo lokacije gdje će oni ploviti, a to su šibensko, zadarsko i dubrovačko područje.

Što je s lošinjsko-creskim akvatorijem, za koji se također najavljivala gradnja električnog broda?

– U ovom trenutku to nije moguće. Područja na kojima će oni ploviti odredili smo s lučkim upravama, na temelju analize stabilnosti i spremnosti infrastrukture, odnosno elektroopskrbne mreže za napajanje tih brodova. Zasad je stanje takvo da ti brodovi mogu ploviti na tri navedena područja.

Kakav će pogon koristiti četiri trajekta za koje planirate raspisati natječaj? Zadnji put kada smo razgovarali, rekli ste da će to najvjerojatnije biti brodovi koji mogu koristiti zeleni metanol kao pogonsko gorivo, a po potrebi i biodizel.

– Bitno je naglasiti izvrsnu suradnju s lučkim upravama i Ministarstvom prometa, ne samo u definiranju potrebnih plovila nego i kod prijava za sufinanciranje iz europskih fondova. Ne mogu iznositi detalje jer još treba definirati određene parametre, ali mogu reći da je ova godina netipična po pitanju planiranja i donošenja odluka jer svi krucijalni događaji za budućnost Jadrolinije dogodit će se pred kraj godine.

Dakle, da pojasnimo, do kraja godine ćete raspisati natječaje za gradnju četiri trajekta i tri električna broda?

– Da, vrlo vjerojatno hoćemo.

Kapitalna injekcija

Najavljena je i dokapitalizacija Jadrolinije, vrijedna do sto milijuna eura, usko vezana uz modernizaciju, prva u novijoj povijesti Jadrolinije?

– Ona je s naše strane pripremljena, iznose vam ne mogu komentirati. Dokapitalizacija je samo jedan od modela koji bi trebao osigurati financijsku poziciju Jadrolinije u periodu do 2043. godine. Naše projekcije govore da bismo do tada, iz našeg budućeg financijskog toka, uz eventualno još neka manja kratkoročna zaduženja, mogli financirati obnovu flote i poslovanje tvrtke. Dokumentacija je pripremljena, sada nadležno ministarstvo, s kojim imamo izvrsnu suradnju, posebno s potpredsjednikom Vlade, ministrom Olegom Butkovićem, razmatra način njezine provedbe, što vam je i ranije potvrđeno iz samog ministarstva.

Je li vam za to potrebna i suglasnost Europske komisije?

– U ovom modelu, uz ispunjenje određenih preduvjeta, ne. Ali već spomenuta dobra suradnja s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture nas ohrabruje da će cijeli proces biti uspješan.

Uz dokapitalizaciju, i dalje će vam nedostajati značajan dio sredstava za provedbu modernizacije, s obzirom na to da je prema prethodnim najavama ukupna vrijednost planiranih sedam trajekata i tri električna broda između 200 i 250 milijuna eura? Jeste li postigli najavljene sporazume sa Svjetskom bankom i Međunarodnom financijskom korporacijom oko preostalih potrebnih sredstava?

– Model financiranja je diferencijacija različitih izvora. To znači da ćemo uz dokapitalizaciju dio sredstava tražiti i u aranžmanu s institucijama koje ste naveli. Tu nam opet pomaže Ministarstvo te nas ohrabruje da je ministarstvo, prema našim informacijama, uspostavilo vrlo aktivnu suradnju s WB-om i IFC-om, a mi, kao što znate odranije, imamo mandatorno pismo s IFC-om. Isto tako, dodatno nas ohrabruje i činjenica da ćemo određene iznose potražiti na tržištu komercijalnih banaka, na što smo neformalno dobili određene reakcije u vidu želje za suradnjom, a tu je i sufinanciranje iz fondova Europske unije u segmentu zelenih tehnologija. Tu govorimo o segmentu zelenog dijela broda, gdje se može dobiti maksimalno sufinanciranje.

Znači li to da su, osim za električne brodove, sredstva iz EU fondova dostupna i za brodove koji kao pogonsko gorivo koriste zeleni metanol?

– Radimo intenzivno na tome. Još ne mogu iznositi detalje, ali uskoro će se i o tome više znati. Da zaključim, diferencijacija financiranja modernizacije flote sveukupno znači financiranje iz vlastitih sredstava, dokapitalizaciju, komercijalne kredite i sredstva iz EU fondova.

Koncesijski izazov

Koliki bi bio udio vlastitih sredstava Jadrolinije u cijelom projektu modernizacije?

– Do dvadeset posto.

Modernizacija je Jadroliniji važna zbog koncesijskih ugovora, pogotovo za četiri isplative trajektne linije koji istječu iduće godine. Hoćete li do tada imati potpisane ugovore za gradnju, koji se vrednuju prilikom ocjenjivanja ponuda?

– To bi svakako bilo poželjno i na tome radimo. Trenutni zakonodavni okvir je takav da regulator mora objaviti natječaj najkasnije šest mjeseci prije isteka koncesija za pojedinu liniju. U idućoj godini istječe desetak koncesija, dakle ulazimo u novi ciklus, što za nas nije ništa novo. Svaka linija donosi dobrobit za društvo, prema trenutnom zakonodavnom okviru postoje linije s obvezom javne usluge i one koje to nisu. Linije s obvezom javne usluge mogu biti profitabilne ili neprofitabilne. Od 24 trajektne linije koje su uspostavljene Odlukom Vlade Republike Hrvatske, Jadrolinija ih drži ukupno 23. Mi se za sve buduće aktivnosti pripremamo hladne glave i mislimo da imamo više nego dobre šanse da zadržimo te linije.

Što ako ne stignete obaviti sve najavljene radnje, raspisati natječaje, potpisati ugovore? Bojite li se u tom slučaju ulaska strane konkurencije na najprofitabilnije linije?

– Ne bojimo se. Svaka konkurencija je poželjna. Pojava drugih igrača na tržištu znači i potrebu da se i mi sami mijenjamo i prilagođavamo, odnosno da mijenjamo pristup i organizacijsku kulturu u Društvu te činimo sve da budemo još bolji. To ocjenjujem poželjnim. Tradicija nije garancija uspjeha, jer smo na jedinstvenom europskom tržištu, ali naše znanje u održavanju linija, poznavanju potreba tržišta, ne samo u komercijalnom smislu, daje nam određenu komparativnu prednost u odnosu na druge. Ali ponavljam, razmatramo sve potencijalne prijavitelje, pogotovo na najzanimljivijom linijama, te mislim da je Uprava dosada odradila dobar posao i da ćemo u natječaje ući potpuno spremni.