Hoće li masovni turizam progutati zadarske otoke? Čvrljak poručio što ne smijemo izgubiti!

Dok se turistički uspjeh najčešće mjeri brojem dolazaka, noćenja i plovila u marinama, Zadarska županija pred sobom ima znatno složeniji izazov – kako nastaviti razvijati jednu od svojih najvažnijih gospodarskih djelatnosti, a pritom ne izgubiti upravo ono zbog čega gosti dolaze. Posebno se to odnosi na zadarske otoke, koji su u velikoj mjeri uspjeli sačuvati mir, autentičnost i način života kakav je u mnogim razvijenim turističkim odredištima gotovo nestao.

Na to je tijekom konferencije Blue Economy Zadarskog lista upozorio direktor Turističke zajednice Zadarske županije Vanja Čvrljak, istaknuvši kako budućnost turizma ne može počivati isključivo na povećanju turističkog prometa, nego na kvaliteti ponude i njezinu stvarnom doprinosu lokalnoj zajednici.

– Naši su otoci još uvijek sačuvali nešto što je danas sve vrjednije – iskonski mir, intimu i autentičnost. To je ono što suvremenom gostu treba, neovisno o tome odakle dolazi. Volio bih da naši otoci takvi i ostanu jer upravo je njihova posebnost ono što ih čini privlačnima, istaknuo je Čvrljak.

Otočna autentičnost

Govoreći o razvojnim mogućnostima otočnih zajednica, Čvrljak je posebno spomenuo Silbu, Olib i Molat, naglasivši kako prepoznatljivost tih mjesta ne proizlazi iz velikih turističkih kompleksa, nego iz očuvanog prostora i posebnog otočnog načina života. Upravo bi razvoj plavoga gospodarstva, smatra, trebao otvoriti nove mogućnosti zapošljavanja i stvaranja prihoda kako bi stanovnici mogli ostati živjeti na otocima tijekom cijele godine.

Snažniju gospodarsku povezanost vidi i između turizma, ribarstva, marikulture i gastronomije, jer zadarsko područje raspolaže proizvodima i znanjima koja mogu postati važan dio njegove turističke prepoznatljivosti. Domaća riba, lokalni proizvođači i autentična otočna ponuda pritom mogu stvarati znatno veću vrijednost od one koja se ostvaruje samim povećanjem broja gostiju.

Ipak, za kvalitetan razvoj turizma nije dovoljno ulagati samo u smještajne kapacitete i promociju destinacije, budući da turistički sektor izravno ovisi o prometnoj, digitalnoj i komunalnoj infrastrukturi, zaštiti okoliša te sposobnosti lokalnih zajednica da upravljaju prostorom.

– Ne može biti jak turizam ako nemate 5G mrežu, ako nemate sustav upravljanja onečišćenjem okoliša i ako nemate strategiju na lokalnoj ili regionalnoj razini. Turizam je šlag na torti, a o nama ovisi koliko će slatka biti, poručio je Čvrljak.

Jednom od ključnih poruka izdvojio je potrebu da se gospodarski rezultati turizma osjete u svakodnevnom životu stanovnika, bilo kroz viši životni standard, kvalitetniju infrastrukturu ili javne usluge i pogodnosti koje lokalne zajednice mogu financirati zahvaljujući turističkim prihodima.

Pritisak na more

Istodobno, sve intenzivnije korištenje mora otvara pitanje granica razvoja nautičkog turizma, u kojem je Zadarska županija već desetljećima među vodećim hrvatskim destinacijama. Pročelnik županijskog Upravnog odjela za poljoprivredu, ribarstvo i vodno gospodarstvo Daniel Šegarić upozorio je kako se, uz rasprave o utjecaju uzgajališta ribe, mora ozbiljnije govoriti i o pritisku koji na morski okoliš stvaraju brojna turistička plovila.

Posebno važnim smatra uređenje ekoloških sidrišta koja bi smanjila negativan utjecaj sidrenja na morsko dno. Zadarska županija na tom području surađuje s javnom ustanovom Natura Jadera i Sveučilištem u Zadru, a jedno od otvorenih pitanja ostaje i učinkovitije preuzimanje otpada s plovila, uključujući pražnjenje takozvanih crnih tankova.

– Često govorimo o utjecaju marikulture na okoliš, ali moramo biti svjesni da i nautički turizam stvara znatan pritisak na more, osobito u vrhuncu sezone. To je problem kojim se moramo ozbiljno baviti, upozorio je Šegarić.

Očuvanje prostora

Sudionici rasprave složili su se da bi daljnji turistički razvoj trebalo sve više usmjeravati prema kvalitetnijim uslugama, produljenju sezone i većoj koristi za lokalno gospodarstvo, umjesto da jedino mjerilo uspjeha budu novi vezovi i rast broja gostiju. Za zadarske otoke to je posebno važno jer njihova najveća prednost nije količina prostora koji se može izgraditi, nego upravo prostor koji je uspio ostati očuvan.