Medikol pokrenuo čak sedam tužbi protiv Ivane Kekin, a na sudu se otvorilo pitanje oproštenih dugova državi!

Na Općinskom sudu u Zagrebu održano je jučer prvo ročište u sudskom sporu Poliklinike Medikol i saborske zastupnice Ivane Kekin (Možemo!). Riječ je o prvoj od ukupno sedam tužbi koje je Medikol, prema svjedočenju zastupnice Kekin, podnio protiv nje zbog inzistiranja na osnivanju istražnog povjerenstva za utvrđivanje odgovornosti za provedbu modela u kojem se stotine milijuna eura javnog novca slijeva privatnoj zdravstvenoj ustanovi za uslugu koja nije dostupna u javnom zdravstvu.

Jučer je na stolu bila prva od sedam tužbi za povredu ugleda Medikola, a odnosi se na pitanje Ivane Kekin o tome je li u predstečajnoj nagodbi država Medikolu otpisala dio obveza. Zastupnica Kekin o tome ima i dokumentaciju koju će iznijeti na narednim ročištima, gdje će obje strane pozvati i svoje svjedoke.

Oporavak nakon stečaja

– Podsjećam da je Medikol u vrijeme SDP-ove vlade ušao u predstečajnu nagodbu te da je državi, Gradu Zagrebu, bolnicama i dobavljačima dugovao milijunske iznose. Do dana današnjeg ostalo je nejasno kako su se, dolaskom Plenkovića na vlast, tako čudesno oporavili. Zato sam javno postavila pitanje kako je moguće da država sklapa ugovore vrijedne desetke milijuna eura godišnje s tvrtkom koja joj je prethodno dugovala novac, te jesu li svi dugovi doista plaćeni ili su otpisani, objašnjava Kekin pozadinu prve tužbe i navodi rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu, prema kojem je u sklopu predstečajne nagodbe Ministarstvo financija Medikolu otpisalo potraživanja u iznosu od 256.000 kuna, uz pripadajuće obračunate i zatezne kamate, a Hrvatske vode u iznosu od 39.508 kuna.

– Ne osporavam zakonitost predstečajne nagodbe, nego smatram da nije baš normalno da država ponovno posluje s nekim tko joj je dugovao milijune. To je moj politički sud, rekla nam je Kekin.

Ova se parnica nastavlja u ožujku, a paralelno kreću i druge tužbe Medikola. U svakoj od njih Medikol traži po 10.000 eura odštete. Četiri od ukupno sedam tužbi, navodi Kekin, odnose se na samo jedan intervju. Na velik broj zasebnih tužbi, smatra, odlučili su se, smatra, da bi postigli »efekt maltretiranja«. Zbog svega će se, šali se, sprijateljiti s portirima na Općinskom sudu.

– Ulažu puno truda i novca kako bi me zastrašili, ušutkali i financijski iscrpili. Doduše, pare nisu problem, s obzirom na to da je samo prošle godine više od polovice Medikolovih prihoda došlo iz državnog proračuna, od novca koji građani plaćaju upravo za PET/CT. Novac građana koriste kako bi ušutkali one koji pitaju kamo ide novac građana. HDZ i Medikol igraju istu igru. HDZ je odbio istražno povjerenstvo o Medikolu. Medikol je podigao sedam tužbi. Sve kako bih prestala postavljati pitanja koja su im neugodna, a pitanje svih pitanja glasi: Kako je moguće da država skoro 20 godina nije osigurala ključnu onkološku dijagnostiku u javnom sustavu, a za to vrijeme svake godine plaća puste milijune Medikolu?, poručila je Kekin.

Privatni kapaciteti

Uprava Medikola ne vidi problem u tome da HZZO financira privatno pružanje zdravstvenih usluga te navode kako HZZO na isti način plaća i 3.222 druge privatne zdravstvene ustanove.

– Ako privatni uređaji izađu iz sustava HZZO-a, pregledi na njima ostaju dostupni samo ljudima koji ih mogu platiti. Ostali bi ovisili isključivo o javnim kapacitetima, na kojima bi se produljile liste čekanja. Ono što Kekin predstavlja kao obranu javnog zdravstva dovelo bi do manje dostupnosti pregleda za pacijente slabijeg imovinskog stanja. Isključivanje privatnih kapaciteta iz javnog financiranja ne povećava socijalnu pravednost, nego produbljuje nejednakost među pacijentima, kažu u Medikolu.

Tvrde i kako se ne radi o prelijevanju javnog novca u privatne džepove jer HZZO već desetljećima ugovara zdravstvene usluge s brojnim privatnim ordinacijama, laboratorijima, ljekarnama i drugim pružateljima, pri čemu je ključno što javni sustav dobiva za plaćeni novac i izvršava li pružatelj svoje ugovorne obveze.

– Kekin nije pokazala kako bi javni sustav financijski, kadrovski i operativno zamijenio postojeće privatne kapacitete, u kojem roku i bez produljenja čekanja. Potpuno javni model može biti politički cilj, ali nije dovoljno proglasiti ga boljim bez ikakve analize. Prve analize pokazuju da je korištenje privatnih kapaciteta za javno financirane zdravstvene usluge državi isplativije od korištenja javnih kapaciteta, što prakticiraju gotovo sve europske zemlje, vele u upravi Medikola. Poriču i tvrdnje da je država za novac isplaćen Medikolu za PET/CT preglede mogla odavno kupiti vlastite uređaje jer to uključuje i troškove stručnog osoblja, radiofarmaka, prostora, režija, servisa, osiguranja i edukacije.

Dok Kekin tvrdi da bi država kupnjom vlastitih uređaja uštedjela stotine milijuna eura, u Medikolu tvrde da je državi isplativije pojedine usluge plaćati po istoj cijeni u privatnim ustanovama jer ne mora financirati kupnju skupih uređaja i njihovo održavanje.

– Postojeći je model nastao u razdoblju znatno slabijeg državnog investicijskog kapaciteta, neposredno prije globalne financijske krize i šestogodišnje hrvatske recesije. Privatni pružatelj preuzeo je početno ulaganje i investicijski rizik, dok je država kupovala potrebne usluge. Legitimno je pitati zašto država nakon gospodarskog oporavka nije brže gradila vlastite kapacitete: zbog drugih prioriteta ili zato što je korištenje privatnih kapaciteta procijenila isplativijim, vele u Medikolu, no to pitanje ne potvrđuje da je država od početka mogla bez teškoća financirati potrebne javne kapacitete.