STIŽE VELIKA NOVOST Semafori u Zadru će sami prilagođavati zeleno svjetlo, a kamere loviti prekršitelje

Sa 17 semaforiziranih križanja u gradu Zadru već se gotovo četiri godine daljinski upravlja iz jedne nadzorne prostorije tzv. Gradskog centra za kontrolu prometa, a Grad Zadar je već odmaknuo s projektom Inteligentnog transportnog sustava (ITS) za II. fazu kojim će se daljinsko upravljanje proširiti na dodatnih 26 semaforiziranih raskrižja, uz unaprjeđenje mogućnosti cijelog sustava.

Prometno opterećenje

– Inteligentni transportni sustav je uspostavljen početkom 2023. godine, a Centar za kontrolu prometa sam preuzeo krajem iste godine. Naše zadaće jesu prikupljanje, obrada i analiza prikupljenih prometnih podataka, putno informiranje sudionika u prometu putem informacijskih portala postavljenih iznad prometnica, te najvažnije, daljinsko upravljanje semaforskim uređajima. Zahvaljujući opremi na terenu, prvenstveno prometno-analitičkim kamerama, imamo mogućnost kontinuiranog prikupljanja podatka tijekom cijele godine. Radi se o podacima o količini vozila, distribuciji po pojedinom smjeru kretanja i strukturi prometnog toka odnosno udjelu pojedine kategorije vozila, kaže Ivan Malčić, mag.ing. prometa, voditelj gradskog Centra za kontrolu prometa koji djeluje u okviru tvrtke Inovativni Zadar u Inkubatoru u Novom naselju Bokanjac.

Od nadziranih raskrižja najveće prometno opterećenje je na raskrižju ulica Ante Starčevića, Bulevara i 4. gardijske brigade, dijela Jadranske ceste, drugo je raskrižje pored Autobusnog kolodvora i treće je križanje Ulice Franje Tuđmana i Puta Murvice. Radi se o državnim cestama koje vode prema Poluotoku.

Signalni planovi

– Zahvaljujući prometnim podacima koji se prikupljaju tijekom cijele godine raspolažemo s podacima za svaki dio dana, tjedna, mjeseca i godine. U urbanim sredinama značajan problem predstavlja vremenska neravnomjernost prometnog opterećenja odnosno razlika u prometnoj potražnji u pojedinim dijelovima dana pa čak i sata. Zahvaljujući ranije spomenutim podacima lako detektiramo vršna vremena, kao i prometnu potražnju u njima te prema tome izrađujemo signalne planove za pojedine scenarije odnosno dijelove dana te definiramo vremenski raspored signalnih planova u dan.Tako se primjerice od 7.30 do 8 sati odvija jedan signalni plan, zatim od 8 do 11 sati drugi…, ovisno o prometnim situacijama na pojedinim raskrižjima, ističe Malčić te dodaje kako je zahvaljujući semaforskim uređajima najnovije generacija omogućeno adaptivno, prometno-ovisno upravljanje prometnim svjetlima kod kojega je trajanje elemenata signalnog plana varijabilno, kao i sam plan izmjene faza, za razliku od vremenski ustaljenog upravljanja gdje su svi elementi signalnog plana predefinirani i fiksni.

– Upravljanje prometnim svjetlima provodi se na temelju programiranog algoritma, semaforskog uređaja putem raznih senzora, u ovom slučaju video-detekcijskih kamera i pješačkih tipkala, kojima se analizira prometna situacija na raskrižju odnosno prikupljaju podaci o prisutnosti vozila i pješaka te kroz niz definiranih logičkih uvjeta upravlja prometnim svjetlima odnosno produljuje ili skraćuje trajanje zelenog svjetla, pojašnjava Malčić.

Dodaje kako je za svaku signalnu grupu, definirano minimalno i maksimalno trajanje zelenog svjetla. Primjerice, ako je na sporednom privozu ostvareno minimalno zeleno vrijeme, a više nema najave odnosno u detekcijskim zonama nisu prisutna vozila, faza se skraćuje i ostatak neiskorištenog zelenog vremena u ciklusu se dodjeljuje predefiniranim signalnim grupama.

Unaprjeđenje sustava

– Učinkovitost prometno ovisnog upravljanja je manja na koordiniranim smjerovima gdje postoji više raskrižja na kojima su uređaji međusobno sinkronizirani zbog tzv. zelenog vala, kao što je kod nas u ulicama Ante Starčevića, Nikole Šubića Zrinskog i Franje Tuđmana zbog toga što je potrebno zadovoljiti niz uvjeta. Učinak ovakvog načina upravljanja je puno veći na izoliranim križanjima, kod kojih na rad semaforskih uređaja ne utječe prometna situacija sa susjednog raskrižja, pojašnjava voditelj Centra.

Grad Zadar već provodi projekt kojim će se daljinsko upravljanje semaforiziranih križanja proširiti na dodatnih 26 semaforiziranih raskrižja. Malčić sudjeluje u provedbi ovog projekta u svojstvu koordinatora te napominje kako je u tijeku postupak javne nabave za uslugu izrade projektne dokumentacije za uspostavu II. faze ITS-a.

– Planirano je da se druga faza ITS-a uspostavi u drugoj polovici 2028. godine. Riječ je o proširenju i unaprjeđenju postojećeg sustava te uspostavi novih podsustava. Jedan od njih je prioritizacija vozila javnog gradskog prijevoza i žurnih službi. Zahvaljujući međusobnoj povezanosti sustava za praćenje vozila javnog gradskog prijevoza i sustava za upravljanje semaforskim uređajima, u slučaju kašnjenja autobusa njegovim približavanjem raskrižju skraćivat će se zeleno vrijeme na susjednim privozima i produljivati zeleno svjetlo njemu pripadajućoj signalnoj grupi kako bi autobusi čim prije prošli tim raskrižjem. Ista stvar vrijedit će i za vozila žurnih službi, vatrogasaca, Hitne medicinske pomoći…, kada su na intervenciji odnosno imaju upaljenu svjetlosnu signalizaciju, najavljuje Malčić.

Obavijest o prekršaju

Drugi od podsustava bit će nadzor i sankcioniranje prekršitelja nepropisnog parkiranja i zaustavljanja, što je Grad uspostavio početkom sezone na dvije mikrolokacije, ispred zgrade pošte na Relji i u Ulici dr. Franje Tuđmana kod tržnice u sklopu trgovačkog centra City Gallerija. Taj podsustav će se proširiti na još desetak lokacija u Zadru.

– Uspostavit će se i podsustav za nadzor i kontrolu pristupa zonama ograničenog prometa točnije pješačkoj zoni na Poluotoku. Postavit će se LPR, automatsko očitavanje registarskih oznaka, kamere na ulazima i izlazima iz pješačkih zona te će se proces izdavanja odobrenja, kontrole pristupa i sankcioniranja u potpunosti digitalizirati i automatizirati. Sustav će automatski detektirati sva dostavna i druga vozila koja uđu u zonu ograničenog prometa, a koja nemaju izdano odobrenje te automatski generirati obavijest o počinjenom prekršaju koja će se slati vlasniku vozila. Prema tome, neće se moći dogoditi da vozilo bez odobrenja uđe na Kalelargu, a da prođe nekažnjeno jer ga prometni redar nije uočio. Ovim podsustavom uvest će se reda po tom pitanju naročito kada je riječ o dostavnim vozilima, ističe Malčić.

Policiji ustupaju tražene snimke kamera

Voditelj Centra otkriva kako osim osnovnih zadaća i poslova aktivno surađuju s nadležnom PU zadarskom. Sve kamere osim njihovih primarnih funkcija, koriste se i za zaštitu javnih površina.

– U slučaju da se dogodi prometna nesreća ili neko kazneno djelo policijski službenici nam upućuju zahtjev za izuzimanje snimke koju im predajemo, a koju oni koriste u svojem daljnjem postupanju. Napominjem kako kamere postavljene za potrebe ITS-a ne služe za sankcioniranje prekršitelja odnosno operateri kao ni sustav automatski ne detektiraju prekršaj, već se policijski službenici i ostala nadležna tijela, ako utvrde neki prekršaj, mogu javiti i izuzeti snimku koja će im služiti kao dokaz u postupku, kaže Malčić.