Hrvati sve manje vjeruju sustavu? Čak 73 posto građana zabrinuto je za budućnost demokracije

Prvi susret ciklusa Javna sociologija u ovoj akademskoj godini okupio je studente, nastavnike i zainteresiranu javnost na predavanju posvećenom političkoj participaciji mladih i stanju demokracije.

Prof. dr. sc. Sven Marcelić s Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru najavio je Nikolu Baketu iz Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu i Branku Hodak iz agencije Ipsos, koji su predstavili rezultate recentnih istraživanja i otvorili raspravu o izazovima građanskog angažmana u Hrvatskoj.

Baketa je govorio o političkim stavovima i oblicima sudjelovanja mladih. Istraživanja pokazuju da trećina učenika uopće ne prati politiku, dok njih 45 % iskazuje nezainteresiranost za politička pitanja. Kada se ipak uključuju u društvene procese, mladi češće biraju neformalne oblike političke participacije poput volontiranja, doniranja, potpisivanja peticija ili bojkota proizvoda.

Kao glavne izvore informiranja navode TikTok i Instagram, no istodobno se rjeđe odlučuju na daljnji politički angažman. Među oblicima djelovanja na koje su najspremniji ističu se prosvjedi u vlastitim lokalnim sredinama. Predstavljeni su i podaci o političkoj orijentaciji učenika, prema kojima se 27,1 % mladih identificira kao desno orijentirano, dok se 15,6 % svrstava na lijevi politički spektar.

Hodak je predstavila rezultate istraživanja o percepciji demokracije među građanima. Čak 73 % ispitanika zabrinuto je za stanje demokracije u Hrvatskoj u idućih pet godina. Kao jedno od ključnih rješenja građani prepoznaju snažniju borbu protiv korupcije i dosljedniju provedbu zakona. Istraživanje također pokazuje izraženu percepciju da je sustav namješten te da se interesi vladajućih često stavljaju ispred interesa građana. Usporedno s Hrvatskom predstavljeni su i podaci iz Švedske, zemlje koja bilježi visoku razinu zadovoljstva funkcioniranjem demokracije.

U raspravi koja je uslijedila nakon predavanja istaknuta je potreba za sustavnom političkom socijalizacijom mladih te je otvoreno pitanje kako ih potaknuti na aktivnije sudjelovanje u demokratskim procesima. Sudionici su otvorili i temu građanskog odgoja i obrazovanja te uloge škola u razvijanju političke pismenosti.

Izv. prof. dr. sc. Martina Dragija Ivanović s Odjela za informacijske znanosti i tehnologije Sveučilišta u Zadru postavila je pitanje kako građane, posebice mlade, potaknuti na izlazak na izbore i aktivnije sudjelovanje u društvu, osobito u trenutku kada se smanjuje prostor za sadržaje koji razvijaju političku i građansku pismenost. I studenti su postavljali pitanja i aktivno se uključili u panel-raspravu.

Zaključak susreta jest da stanje demokracije otvara brojna važna pitanja, ali i da među mladima postoji interes i motivacija za uključivanje u društvene procese. Izazov ostaje pronaći načine kako taj interes pretvoriti u aktivno sudjelovanje.

Na kraju susreta prof. dr. sc. Sven Marcelić pozvao je okupljene da prate kanale Javne sociologije i pridruže se idućim predavanjima i raspravama tijekom ove akademske godine.