Sporni križ na Pagu izazvao buru! Dabo bijesan: "To je paravojna skupina, žele dokazati da je ovo Srbija!“

Skupina koja je postavila obnovljeni drveni križ iznad uvale Malin na području mjesta Metajna na otoku Pagu učinila je to bez znanja Grada Novalje i gradskog komunalnog redarstva, a tako su napravili i 2015. godine kada su ga prvotno postavili. Smatram kako se radi o paravojnoj grupi koja nikome ne pripada, mogu je nazvati ekstremističkom, kaže nam Ivan Dabo, gradonačelnik Novalje i HDZ-ov saborski zastupnik.

Riječ je o obilježju koje je, kako se navodi u objavljenoj videosnimci, postavljeno u spomen na srpske žrtve dijela kompleksa ustaškog logora u Slani i Metajni na otoku Pagu, koji je djelovao od lipnja do kolovoza 1941., kada je dio logoraša preseljen u ostali dio kompleksa u Gospiću i u Jadovnu, a dio njih je ubijen još na Pagu. Na snimci postavljanja križa nalaze se dvojica muškaraca, Dušan Bastašić iz Banja Luke i Momčilo iz Beograda.

Križ će ukloniti

– Našao sam fotografije iz 2018. kada je taj drveni križ obišla skupina od njih 50-ak s barjacima, koji su tamo orgijali. Da je namjera ovih ljudi koji su ovog ljeta postavili obnovljeni križ bila dobra, poštena i da su željeli odati počast žrtvama tog logora ne bi to napravili na ovaj način. Ovo je čista difamacija društva, dokazivanje da je ovo Srbija. Sve se to događa usred predizborne kampanje za parlamentarne izbore u Srbiji, ovo su teške manipulacije i remećenja odnosa s domicilnim stanovništvom. Osuđujemo način postavljanja ovog križa te ćemo pokrenuti sve zakonske mogućnosti za njegovo uklanjanje, uputiti prijavu policiji i DORH-u, najavljuje Dabo dodajući kako stanovnicima grada Novalje i njemu ne smeta križ nego način na koji se to postavilo, bez ikakve suglasnosti, bez ikakvih papira, a najviše radi zlouporabe i manipulacije na tu temu.

Srpsko narodno vijeće i Židovska općina Zagreb su u lipnju 2026. upriličili komemoraciju na Pagu za žrtve ovog logora, na koju je pozvan te je na njoj sudjelovao i gradonačelnik Novalje koji je tada javno govorio. Pojašnjava kako je ova komemoracija organizirana u duhu tolerancije i svih civilizacijskih dosega.

– Na komemoraciji sam se odredio prema žrtvama tog logora s mog kršćanskog i civilizacijskog načela. Rekao sam kako su neke stvari koje su se dogodile bile izazov na ratnu eskalaciju. Kazao sam i kako je 1971. postavljena spomen-ploča o ovom logoru i to kao odgovor na Hrvatsko proljeće 1971., no to nije bilo odraz ponašanja naroda nego dodvorničke politike. Na ploči je pisalo kako je podiže narod otoka Paga. Rekao sam kako nikad više narod otoka Paga neće priznati kolektivnu žrtvu za nešto. Sugerirao sam tada da ove organizacije mogu postaviti novu spomen-ploču. Podrazumijeva se da će se pritom poštivati pravila za njeno postavljanje, da se ako je moguće uskladi tekst, da ne bude manipulacija, osobito s brojem žrtava, te da bude u duhu hrvatskog jezika, ističe Dabo koji je rekao kako je na lipanjskoj komemoraciji prenio čelnicima SNV-a i Židovske općine Zagreb kako spomen-ploču, nakon što se postavi, on “ne može čuvati tijekom godine, već da je samo dobri odnosi mogu očuvati”.

Napravili zbornik

Otkriva kako je Grad Novalja prije toga u suradnji s Institutom Ivo Pilar napravio zbornik gdje su vrhunski hrvatski znanstvenici napisali niz radova u svezi tog logora. Dodaje kako mu osobito smeta manipuliranje s brojkom ubijenih u ovom logoru, navodi o tisućama ubijenih na kopnu, moru i čak u zraku, što nikada neće podržati.

Jedna osoba sa snimke postavljanja obnovljenog drvenog križa je doktor dentalne medicine iz Banja Luke Dušan Bastašić, koji je predsjednik udruženja Jadovno 1941., Udruženja potomaka i poštovalaca žrtava kompleksa ustaških logora Jadovno 1941. Osnovano je 2010. u Banjoj Luci kao nevladina i neprofitna organizacija. Navode kako okupljaju potomke žrtava, organiziraju komemoracije, prikupljaju povijesnu dokumentaciju i istražuju mjesta stradanja povezana s ustaškim logorskim sistemom Gospić – Jadovno – Pag.

Bastašić je rođen u Zagrebu, ali su njegovi roditelji i drugi preci podrijetlom iz Velikih Zdenaca i Poljana na širem području Grubišinog Polja. U travnju 1941. godine su mnogi Dušanovi rođaci i susjedi odvedeni od kuća u tim selima. Bastašić navodi kako su odvedeni u Liku, u okolicu Gospića i likvidirani. Živote su okončali na Velebitu, u Ličkom polju, Jadovnu i logoru na otoku Pagu.

Prvi internirci logora na Pagu bili su Židovi uhapšeni u Zagrebu, u Slanu su dovedeni 24. lipnja 1941. Logor za žene i djecu nalazio se u Metajni, sjeverozapadno od uvale Slana. Logoraši su bili Srbi, Romi, Židovi i Hrvati. Između 21. i 23. kolovoza 1941. Slana je ubrzano napuštena, a pred evakuaciju je ubijen najveći broj zatočenika. Broj stradalih se pouzdano ne zna.