Prije 35 godina JNA raketirala Banske dvore, samo dan poslije Hrvatska je raskinula veze sa SFRJ

Prije 35 godina, 7. listopada 1991., zrakoplovi Jugoslavenske narodne armije (JNA) raketirali su Banske dvore u Zagrebu u pokušaju likvidacije prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, što je dodatno ubrzalo donošenje odluke o neovisnosti Hrvatske.

Uzbuna za opću opasnost oglasila se toga dana u Zagrebu nekoliko minuta prije 15 sati, nakon čega su odjeknule eksplozije. Dva zrakoplova JNA ispalila su šest raketa na Banske dvore, tadašnju rezidenciju prvog hrvatskog predsjednika. Jedna je pogodila samu palaču i teško je oštetila, dok su ostale pale na okolne zgrade.

U napadu je poginuo jedan civil, a četiri su osobe ranjene.

U Banskim dvorima tada su se nalazili predsjednik Tuđman, koji je bio meta napada, jugoslavenski premijer Ante Marković i predsjednik jugoslavenskog Predsjedništva Stipe Mesić.

Pogibija izbjegnuta pukim slučajem

Jedna od raketa pogodila je dvoranu u kojoj je Tuđman kratko prije napada ručao s gostima i suradnicima. Pogibiju su izbjegli samo pukim slučajem.

“Zbog uzbuna je Marković malo kasnio, a kasnio je i objed koji je, što se znalo, uvijek bio u isto vrijeme. Na njemu su bili i Antun Vrdoljak i Gojko Šušak, koji se ispričao da zbog obveza mora ranije ići pa se dignuo od stola, a za njim i predsjednik Tuđman. Da se Šušak nije dignuo, da smo ostali u sobi u kojoj smo objedovali, ne bi nitko ostao živ. Duboko vjerujem da nas je neka viša sila, koja se za mene zove Bog, spasila”, prisjetila se ranije za Hinu Zdravka Bušić (HDZ), bliska Tuđmanova suradnica, a danas saborska zastupnica.

Na drugoj strani Trga sv. Marka, taj dan se Hrvatski sabor pripremao za nastavak sjednice, u Maloj vijećnici se okupio klub vladajućeg HDZ-a.

“Popucala su sva stakla i zasula nas. Ljude smo natjerali da se spuste u saborski podrum jer skloništa nije bilo. Mislim da je to bio najdramatičniji dan u Saboru što se tiče neposredne ratne ugroze”, prepričao je dramatične trenutke Davor Orlović, tadašnji zapovjednik saborske straže i sadašnji tajnik Sabora.

Dodao je kako je doslovno preko noći organizirana sjednica Sabora na novoj, tajnoj lokaciji. “Zastupnike smo sutradan okupili na Trgu bana Jelačića i autobusima prevezli u Šubićevu”, naveo je.

Dan nakon raketiranja, 8. listopada, Hrvatski sabor u zgradi INA-e u Šubićevoj ulici jednoglasno je donio Odluku o raskidu svih državnopravnih veza s bivšom državom SFRJ.

“Tim raketiranjem se pokušalo uništiti vrh Hrvatske, ubiti predsjednika Tuđmana i rukovodstvo Hrvatske i na taj način onemogućiti ono što se dogodilo samo dan kasnije”, poručio je tadašnji premijer Franjo Gregurić.

Naglašava kako je Hrvatska u kratkom periodu, od ljeta 1991. do ljeta 1992., dobila ono što je mnogima i u današnjim uvjetima nemoguće – međunarodno priznanje.

Nakon 35 godina počelo suđenje šestorki za pokušaj ubojstva i ratni zločin

Tri i pol desetljeća nakon napada na Banske dvore, na Županijskom sudu u Zagrebu je ovog ljeta počelo suđenje šestorici bivših pripadnika JNA optuženih za pokušaj ubojstva visokih hrvatskih dužnosnika i ratni zločin.

Optužnica je podignuta krajem prosinca 2020. godine, a njome su obuhvaćeni tadašnji zapovjednik 5. zrakoplovnog korpusa Ljubomir Bajić, načelnik za zračnu podršku Slobodan Jeremić, načelnik 105. lovačko-bombarderskog puka Đuro Miličević, referent tadašnje kontraobavještajne službe pri nekadašnjem ratnom zrakoplovstvu i protuzračnoj obrani Čedomir Kovačević i dva pilota izvršitelja napada, Ratko Dopuđa i Damir Lukić.

Optužnica je potvrđena krajem 2022. godine.

“Okrivljenike se tereti da su 7. listopada 1991. postupali u cilju da ugroze Ustavom propisano državno i društveno uređenje i sigurnost Republike Hrvatske usmrćenjem tadašnjeg predsjednika RH i znajući da će djelovanjem avio-bombama i većim brojem raketa zrak-zemlja po gusto naseljenom centru Zagreba usmrtiti i druge osobe koje se zateknu u njegovoj blizini te prouzročiti velika razaranja objekata”, ističe tužiteljstvo u optužnici.

Na Banskim dvorima i okolnim objektima u raketiranju je nastala materijalna šteta u iznosu od gotovo 37 milijuna kuna.