Foto: Dean Miculinić
Posljednji dan rujna bio je i krajnji rok za države članice EU-a da Europskoj komisiji podnesu posljednji zahtjev za isplatu sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), zajedno sa svom potrebnom dokumentacijom. Time i Hrvatska ulazi u završnu fazu provedbe NPOO-a, u kojoj se podvlači crta i analizira što je tim europskim novcem ostvareno.
Iz Vlade ističu da su sredstva iz mehanizma Next Generation EU kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti postala jedan od važnih pokretača razvoja, povećanja kvalitete života građana i konkurentnosti hrvatskog gospodarstva. Ukupna vrijednost NPOO-a iznosi oko deset milijardi eura, što odgovara približno 13 posto hrvatskog BDP-a i pokazuje razmjere ovog europskog investicijskog ciklusa.
Potpora u krizi
Iz Vlade poručuju da je Republika Hrvatska provedbom Nacionalnog plana oporavka i otpornosti postala je jedna od najuspješnijih država u Europskoj uniji u korištenju sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost. Riječ je o glavnom instrumentu paketa nove generacije Europske unije, koji je bio osmišljen za potporu gospodarstvima da iz krize uzrokovane koronavirusom izađu snažnija i otpornija. Hrvatska je u gornjem vrhu ljestvice zemalja članica. Prosjek isplaćenih sredstava je 69,2 posto od ukupno dostupne svote, a Hrvatskoj je isplaćeno 72,6 posto.

Novac iz NPOO-a upotrijebljen je i za administrativno rasterećenje i povećanje produktivnosti hrvatskog gospodarstva, među ostalim i kroz digitalizaciju. Kroz obnovu i izgradnju škola u velikom broju njih uvedena je cjelodnevna nastava, uređen je sustav plaća i napravljen značajan napredak u tome da se u državnom i javnom sektoru uvedu jednake plaće za jednak rad. Iz Vlade navode da su sredstva iz NPOO-a potrošena i za bolje funkcionalno spajanje 270 jedinica lokalne samouprave. Dodaje se da je zahvaljujući digitalizaciji znatno smanjen broj neriješenih sudskih predmeta za gotovo 70.000, ali i skraćeno trajanje sudskih postupaka u parničnim i trgovačkim predmetima za više od 200 dana.
Aktivne politike
Korištenjem sredstava iz NPOO-a razvijene su i provedene nove ciljane mjere aktivne politike zapošljavanja i uspostavljen sustav i provedba vaučera za obrazovanje zaposlenih i nezaposlenih osoba, kao i registar stanovništva, obitelji i kućanstava.
Korištenjem sredstava NPOO-a izgrađene su i obnovljene predškolske ustanove, čime je osigurano preko 12.000 dodatnih mjesta u jaslicama i vrtićima diljem cijele Hrvatske.
Što se tiče sustava zdravstva, uspostavljen je sustav mobilnih ambulanti na ruralnim, udaljenim i otočnim područjima i sustav mobilnih ljekarni. Usto je izgrađeno devet centara za institucionalnu skrb, kućnu njegu i skrb u zajednici za starije osobe.
Energetski i cjelovito obnovljeno je više od dva milijuna četvornih metara javnih i višestambenih zgrada od onih u Zagrebu pa do onih u Kninu, Slunju, Obrovcu i drugim gradovima.
U Zagrebu su, između ostalog, obnovljeni i Muzej Mimara, palače Hrvatskog povijesnog muzeja i Muzej za umjetnost i obrt, a posebno se ističu projekti poslijepotresne obnove na Banovini, poput Opće bolnice »Dr. Ivo Pedišić« u Sisku, Kuće hrvatske himne u Glini, Hrvatskog doma u Petrinji i drugih.
Ulaganje u tranziciju
Moderniziran je i javni prijevoz. Dvadeset novih tramvaja osigurano je za Grad Zagreb i deset za Osijek, a nabavljeno je ukupno 179 autobusa na alternativni pogon za javni gradski i prigradski linijski promet, od Ludbrega i Pule, preko Siska i Virovitice, do Rijeke i Šibenika.
Sredstva su uložena i u željeznicu. Proizvedena su u Hrvatskoj i puštena u rad dva baterijska vlaka, a uveden je potpuno elektrificiran i ekološki prihvatljiv sustav za prihvat i otpremu zrakoplova u Zračnoj luci.
Povećan je kapacitet LNG terminala na otoku Krku i ojačana je plinska infrastruktura. Izgrađeno je i obnovljeno preko 2.000 kilometara mreže javne odvodnje otpadnih voda i javne vodoopskrbe, uz postrojenja za pročišćivanje otpadnih voda, kao i strukture za zaštitu od poplava.
Provedena je sanacija deset zatvorenih odlagališta i lokacija onečišćenih opasnim otpadom te osigurana potrebna infrastruktura za smanjenje odlaganja otpada na odlagališta. Izgrađena su i opremljena tri logističko-distributivna centra za voće i povrće.
Iz Vlade poručuju da je cilj Nacionalnog plana oporavka i otpornosti europska sredstva učiniti pokretačima razvoja, kvalitetnijeg života građana i konkurentnijeg gospodarstva. Dodaju da zato ona nisu bila usmjerena samo na sanaciju kriza, već su strateški ulagana u digitalnu i zelenu tranziciju. To dugoročno podiže produktivnost i konkurentnost našeg gospodarstva i osigurava rast kvalitete života naših građana u svim dijelovima Hrvatske.
najnovije
najčitanije
Hrvatska
bivši Socijaldemokrati
REBRANDING NA LJEVICI Katarina Pernar izabrana za predsjednicu stranke Korak za Hrvatsku
Novosti
poginule 32 osobe
Kapetan potonule Coste Concordije pušten iz zatvora
KK Zadar
ABA liga, 9. kolo
Potvrdu pobjede nad Partizanom košarkašu Zadra traže na parketu rumunjske legije stranaca
Hrvatska
obilježio generacije studenata
Preminuo profesor Ivan Koprić
Nogomet
procjena ishoda
Infantino želi novi mandat na čelu FIFA-e, mogao bi pobijediti već u prvom krugu
Zadar & Županija
Brod života
Čovjek iz Vrsi vodi remont morskog diva od 333 metra: “Amerikanci su izabrali mene, a mogli su bilo koga!”
Zadar & Županija
pakoštane
Kućica 450 eura, a zadužnica 10.000! Vijećnik žestoko prozvao Općinu zbog Adventa: “Ovo je sramota!”
Zadar & Županija
Iva Bencun
Čestitke Zadru, ostalo “bez komentara”: Direktorici gradskog TZ-a svidjela se ironična objava šefa SDP-a
Kultura
knjiga "ne moram pitati muža"
Ercegović u Zadru: “Žene se često odriču nasljedstva u korist braće”
Sci-Tech
nema igre