Lovor: savršeno drvo za svaki mediteranski vrt

Kažu da lovor najbolje raste tamo gdje sam nikne i u tome ima puno istine.

No, dok čekamo da se to dogodi i u našem vrtu, može proći dosta godina, pa je možda bolje da ga sami posadimo, jer u svakom mediteranskom vrtu treba biti barem jedno malo stabalce lovora, što zbog dojma, što zbog ljekovitosti i uporabe u kuhinji.

Lovor su posebno cijenili Grci i Rimljani, nagrađujući pobjednike atletskih natjecanja krunom od lovorovog vijenca. Otuda lovor stječe značenje pobjede, a grane lovora i danas krase grčki grb. Latinski naziv laurus (hvaljen) i nobilis (plemenit) i sam govori o kakvoj je biljci riječ.

Lovor je zimzeleno drvo koje raste sporo, a može se oblikovati po želji, u obliku grma ili drveta s raznim ukrasnim šišanim detaljima. S obzirom na to da može narasti od 10 do 15 m, treba dobro paziti gdje ćemo ga posaditi. Drvo može nositi muške ili ženske cvjetove.

Posebno su lijepe živice od lovora koje treba redovito orezivati.

Lovor voli puno sunca tijekom ljetnih dana, no ne i previše. Od previše sunca više mu prija polusjena. Bez problema raste i na višim predjelima, sve do nekih 400 m nadmorske visine.

Ima dubok korijen, koji u početku traži dosta vode kako bi se razvio dovoljno snažno i drvetu osigurao stabilnost pri jakim udarima vjetra. Ipak treba pripaziti da ga se ne natopi s previše vode jer zahtijeva dobro drenirano tlo.

Lovor se može uzgajati i u posudama na balkonu ili terasi. Možemo ga povremeno i prihraniti sporootpuštajućim gnojivima.

Razmnožiti se može generativno ili vegetativno. Lovor se generativno razmnožava sjemenkama koje nastaju u plodovima, a vegetativno uporabom reznica ili položenica. Sjeme se ujesen potopi u toplu vodu 24 sata prije sjetve.

Ako lovor želimo razmnožiti pomoću reznica, njih je potrebno uzeti krajem ljeta. Još je bolje uzeti položenice jer će tako razmnožavanje biti uspješnije. Ipak, takva biljka će se sporije razvijati od one dobivene iz reznice.

Lovor se koristi kao dodatak jelima kojima daje ugodnu aromu, a vadi se prije posluživanja. Također, utječe na smirivanje želuca, povećano izlučivanje želučanih sokova i olakšavanje nadutosti, a potiče aktivnost imunološkog sustava.

Lovorovo se ulje koristi za ublažavanje reumatskih tegoba i artritisa. U farmaceutskoj se industriji koristi u izradi sapuna, krema i parfema, a ima baktericidno, antiseptičko i fungicidno te narkotičko djelovanje.

Lovorovo lišće koristi se i za ublažavanje simptoma bronhitisa, upala gornjih dijelova respiratornog sustava i gripe. Koristi se i kod nekih tipova raka.

Lišće se može brati po potrebi, a može ga se držati i osušeno, ali nakon dužeg stajanja, izgubit će dosta karakterističnog okusa. Najduže bi ga trebalo držati osušenog godinu dana.

Lovor potiče apetit, a esencijalno ulje lovora koristi se i u kozmetičkoj industriji za izradu sapuna.

Lovor je veoma otporan na biljne bolesti i napad insekata. Smatra se da od njih štiti i okolne biljke. Njegovi listovi mogu se koristiti u repelentne svrhe jer odbijaju insekte. Osušeni se stavljaju u pohranjene žitarice i grah, te ih tako štite od štetočina.