PP TELAŠĆICA domaćin važnog sastanka: 'Najkrhkiji ekosustavi ne stradaju jer je netko zao, nego zato…'

Mora ne poznaju granice, jurisdikciju i međunarodne zakone. Valovi i oluje prelaze granice, kulture, svjetonazore. Upravo zato, više nego ikada ranije, potrebno je bolje štiti mora i oceane te život u njima. Pod hrvatskom jurisdikcijom trenutačno je zaštićeno oko 32 posto morskog područja. Ta brojka uključuje 17 područja unutar nacionalnih kategorija zaštite, poput nacionalnih parkova, parkova prirode i posebnih rezervata, kao i 247 područja ekološke mreže Natura 2000. Uz to, 9,81 km² nalazi se unutar Zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa, dok trajna zaštita Jabučke kotline, uvedena 2021. godine, dodatno povećava udio zaštićenog mora na 12,6 posto. Sve su to hvalevrijedne brojke, no ako se između javnih ustanova i jedinica lokalne i regionalne samouprave ne provode iste mjere zaštite i pravovremeno ne reagira na potencijale ugroze i onečišćenja, sve to pada u vodu.

Sastanak u Telašćici

Upravo zato 2021. godine na Brijunima šesnaest javnih ustanova pokrenulo je Hrvatsku mrežu morskih zaštićenih područja (HRMZP) – neformalnu platformu koja okuplja predstavnike javnih ustanova, ministarstava, znanstvene zajednice i organizacija civilnog društva sa zajedničkim ciljem povezivanja stručnjaka i institucija iz sektora zaštite prirode te poticanja međusektorske suradnje, od lokalne do državne razine. Cilj je razmjena znanja i iskustava te zajednički rad na zaštiti morskih ekosustava, od Brijuna, Telašćice i Kornata do Lastova i Mljeta. Ove su se godine, na svom redovitom sastanku, članovi mreže okupili u Parku prirode Telašćica, koji, uz ustanovu Natura Jadera, na području Zadarske županije upravlja zaštićenim područjem mora.

Javna ustanova Natura Jadera županijska je ustanova nadležna za brigu o zaštićenim područjima i područjima europske ekološke mreže Natura 2000, njih čak 96. Velik se dio odnosi upravo na more oko naših otoka – u morskom dijelu županije nalazi se 64 morska područja ekološke mreže.

– Zajedno ekološka mreža prekriva čak 18,3 posto cijeloga našeg mora. Baš kao što na kopnu imamo šume, livade i špilje, imamo ih i pod morem. Od ciljnih vrsta, štite se dobri dupin i glavata želva, kazala je Morana Bačić, stručna voditeljica u ustanovi Natura Jadera, koja je ove godine i u ulozi domaćina godišnjeg sastanka Hrvatske mreže zaštićenih područja.

Važni projekti

Među aktivnostima i projektima na kojima trenutno rade, a koje je predstavila i kolegama, istaknula je kako kroz veliki europski projekt vrijedan više od 2,35 milijuna eura u sljedeće tri i pol godine rade na boljem upravljanju čak 42 područja ekološke mreže i dva zaštićena područja.

– Postavljamo ekološke bove za sidrenje, da brodice više ne bacaju sidro po posidoniji jer jedno bačeno sidro u sekundi iščupa ono što je raslo desetljećima. Vadimo iz mora zaostale ribolovne mreže, takozvane »mreže duhove«, koje nastavljaju loviti ribe i kornjače i onda kad ih više nitko ne koristi. Obnavljamo livade posidonije, a na otoku Pagu obnavljamo i ornitološke rezervate. Na projektu surađujemo s Društvom za istraživanje mora 20000 milja, a sve što naučimo dijelimo s kolegama iz cijele Hrvatske, upravo kroz ovu mrežu, pojasnila je Bačić.

Zaštita mora i podmorja sveobuhvatan je posao koji ne uključuje samo rad i istraživanja na terenu, već i prezentaciju stanja javnosti te popularizaciju i podizanje svjesnosti o štetnim ponašanjima koja u zaštićenim područjima uništavaju krhke ekosustave.

Razmjena iskustva i podataka

– Najkrhkiji ekosustavi najčešće ne stradaju zato što je netko zao, nego zato što ljudi jednostavno ne znaju koliko štete čine. Bačeno sidro, opušak u pijesku, malo nasipane obale, svatko misli da je sitnica, a kad se sve zbroji, more plati veliku cijenu. Zato edukaciju i osvješćivanje javnosti smatramo jednim od najmoćnijih alata zaštite koje uopće imamo. Možemo postaviti sve bove ovoga svijeta, ali more ćemo doista sačuvati tek kad ga ljudi zavole i shvate. Zbog toga velik dio posla obavljamo među ljudima, sa školama i mještanima, organiziramo akcije čišćenja, radionice i izložbe te objašnjavamo koja ponašanja najviše štete – sidrenje na posidoniji, nasipavanje obale i otpad u moru. Jer osviješten čovjek čuva more bolje od bilo koje zabrane, rezimirala je naša sugovornica, naglasivši koliko je zapravo važno s ostalim ustanovama u Mreži razmjenjivati podatke i savjete.

– More ne poznaje naše granice na karti. Dupin koji danas pliva kraj nas sutra je kod susjedne županije, a onečišćenje ne stane pred natpisom »granica«. Zato smo dio Hrvatske mreže morskih zaštićenih područja. Neformalna smo platforma usmjerena na očuvanje Jadranskog mora kroz jačanje suradnje i koordinacije među ključnim dionicima. Povezujemo stručnjake, institucije i zajednice kako bismo zajednički odgovorili na izazove poput prekomjernog ribolova, onečišćenja, klimatskih promjena i gubitka staništa. U mreži dijelimo podatke, savjete i iskustva. Kad jedna ustanova otkrije dobro rješenje, ne čuva ga za sebe, već dijeli s ostalima. Baš zato se svake godine i sastajemo, a ovogodišnji susret održava se u našoj županiji, u Parku prirode Telašćica na Dugom otoku, naglasila je Bačić.

Sadržaj je nastao u suradnj sa Zadarskom županijom.