Turisti više ne dolaze samo zbog mora, trećina njih destinaciju bira prema onome što će jesti

Trećina turista danas destinaciju bira prema hrani, a mediteranska prehrana definitivno je adut hrvatske turističke ponude. Potvrđuje to i činjenica da je Kvarner ovogodišnja Europska regija gastronomije, dok će iduće godine ovu titulu ponijeti Srednja Dalmacija. Valorizirajući mediteransku prehranu kao jedan od elemenata turističke ponude, Ministarstvo turizma i sporta (MINTS) je objavilo studiju pod nazivom Okus održivosti: Mediteranska prehrana kao kulturna i turistička vrijednost u okviru EU strategije za jadransko-jonsku regiju (EUSAIR).

Publikacija, kažu u resorom Ministarstvu, kao odgovor na izazove masovnog turizma nudi uspostavu kratkih lanaca opskrbe i modele od polja i mora do stola, snažnije uključivanje lokalnih proizvođača i malih poduzeća, razvoj cjelogodišnjih iskustava u ruralnim, otočnim i unutrašnjim područjima, stvaranje tematskih gastronomskih ruta, uvođenje oznaka izvornosti te primjenu suvremenih digitalnih alata za sljedivost hrane, pametno mapiranje ruta i digitalno pripovijedanje lokalnih priča.

Iva Čaleta Pleša, voditeljica projekta i urednica publikacije, pojašnjava kako su turisti danas iznimno educirani i prepoznaju kada im se servira uvozna namirnica pod krinkom lokalnog specijaliteta.

– S druge strane, naša mediteranska prehrana predstavlja našu kulturnu baštinu kroz koju čuvamo ribare, maslinare te demografsku sliku naših otoka i zaleđa. Kroz autentičnu ponudu turistima objašnjavamo tko smo mi zapravo i stvaramo turizam koji podržava lokalno gospodarstvo, kaže Čaleta Pleša dodajući kako su u Hrvatskoj, prema podacima Eurostata, površine pod ekološkom poljoprivrednom proizvodnjom u razdoblju od 2012. do 2022. godine četverostruko porasle, što čini snažnu bazu za ponudu hrane na turističkom tržištu.

Rješenje, dodaje voditeljica projekta, leži u jačanju regionalne suradnje svih deset zemalja jadransko-jonske regije, odnosno Hrvatske, Grčke, Italije, Slovenije, Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Srbije te San Marina. Studija ujedno ističe i uspješne primjere iz susjedstva, poput projekta Hercegovačka kuća iz Trebinja u Bosni i Hercegovini koji okuplja i plasira proizvode lokalnih poljoprivrednika te Mljekarsku školu u Pirotu u Srbiji gdje učenici kroz praktičnu nastavu proizvode tradicionalni sir kačkavalj sa zaštićenim geografskim podrijetlom i prezentiraju ga turistima.

– Povezivanjem primarnog poljoprivrednog sektora i turizma na razini cijele regije, turistička sezona može se produžiti na cijelu godinu, a lokalnim se poduzetnicima pruža stvarna prilika za zaradu, ostanak i kvalitetan život na vlastitoj zemlji. Isto tako, povezivanjem ugostiteljstva s domaćim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima i ribarima, hrana postaje glavni pokretač održivog razvoja koji čuva identitet i zadržava novac unutar lokalne zajednice, dodaje Čaleta Pleša. Dodajući kako u nekim dijelovima Hrvatske turistički djelatnici gostima već nude upravo takva autentična iskustva, ističe i kako domaćinstva na jadranskim otocima i u zaleđu turistima prenose lokalna znanja kroz vođene ture po maslinicima i vinogradima te kulinarske radionice na kojima gosti uče mijesiti tijesto za kruh ispod peke, čiste svježe ulovljenu ribu, sole inćune ili beru šparoge. Istovremeno je sve više hotela i restorana koji namirnice nabavljaju izravno od lokalnih proizvođača kroz kratke lance opskrbe, čime novac od turizma ostaje u rukama – domaćih ljudi.