Prosječan auto u Hrvatskoj star je 13,4 godine, ali kupci traže znatno mlađe

Hrvatski kupci rabljenih automobila na tržištu uglavnom traže mlađa vozila od prosjeka ukupnog domaćeg voznog parka. Dok prosječan osobni automobil u Hrvatskoj ima 13,4 godine, automobili čiju su povijest hrvatski korisnici provjeravali tijekom prošle godine u prosjeku su bili stari 9,1 godinu, pokazuje analiza tvrtke carVertical.

Razlika od čak 4,3 godine pokazuje da automobili koji su stvarno predmet interesa kupaca ne odgovaraju u potpunosti slici koju daje službena statistika o starosti voznog parka. U nacionalne registre, naime, ulaze svi registrirani automobili, neovisno o tome jesu li aktivno u prometu, prodaju li se ili ih njihovi vlasnici uopće više koriste.

Podatak o prosječnoj starosti od 13,4 godine odnosi se na 2024. godinu, a objavljen je u izvješću Europskog udruženja proizvođača automobila (ACEA) »Vozila na europskim cestama 2026.«. Nasuprot tome, carVertical je analizirao vozila čiju su povijest tijekom 2025. provjeravali korisnici njegove platforme u Hrvatskoj.

Prema tumačenju Matasa Buzelisa, stručnjaka za automobilsko tržište iz carVerticala, razlika između službenog voznog parka i vozila koja su stvarno predmet kupnje dijelom proizlazi iz činjenice da registri obuhvaćaju i automobile koji više nisu aktivni na tržištu.

– Automobili koje kupci stvarno razgledavaju, o kojima pregovaraju i koje na kraju kupuju na većini su tržišta nekoliko godina mlađi od službenog prosjeka. Dio vozila koja se godinama ne koriste ili su napuštena i dalje se nalazi u nacionalnim registrima, iako više nisu dio aktivnog tržišta rabljenih automobila, naveo je Buzelis.

Analiza automobila po markama pokazuje i prilično velike razlike u prosječnoj starosti vozila koja su provjeravali hrvatski korisnici.

Najstariji su bili Fiatovi automobili, s prosječnom starošću od 11,2 godine. Slijede BMW s 10,6 godina, Nissan s 10,3, Alfa Romeo s 10,2 te Opel s prosječnih 10,1 godinu. Na drugom kraju ljestvice nalaze se Škoda, čiji su provjeravani automobili u prosjeku imali 7,4 godine. Peugeotovi automobili prosječno su imali 8,1 godinu, Seatovi 8,3, Volkswagenovi 8,4, a Audijevi 8,8 godina.

Buzelis pritom upozorava da se ovakva usporedba ne može tumačiti kao ljestvica kvalitete ili pouzdanosti pojedinih marki. Na prosječnu starost vozila koja kupci traže mogu utjecati brojni čimbenici, od vremena prisutnosti određene marke na hrvatskom tržištu i popularnosti pojedinih modela do uvoznih trendova i odluka vlasnika o tome kada će automobil prodati.

Starost automobila također nije dovoljna za procjenu njegove kvalitete. Mlađe vozilo može imati ozbiljne skrivene nedostatke, oštećenja ili neujednačenu kilometražu, dok stariji automobil s urednim održavanjem i provjerljivom servisnom poviješću može biti u dobrom stanju.

– Mlađi automobil ne znači automatski i bolji automobil. Kupci bi trebali procjenjivati stanje konkretnog vozila, a ne odluku donositi samo na temelju njegove starosti, istaknuo je Buzelis.

Među preporukama za kupce navode se pregled automobila u servisu, provjera njegove povijesti i usporedba više vozila prije konačne odluke.

Podaci carVerticala temelje se na izvješćima o povijesti vozila koja su korisnici platforme kupili odnosno provjeravali tijekom 2025. godine. Prosječna starost tih automobila uspoređena je sa službenim podatkom o prosječnoj starosti osobnih automobila u Hrvatskoj iz izvješća ACEA-e.

Za usporedbu pojedinih marki uzeti su u obzir samo proizvođači za koje je prikupljen dovoljan broj izvješća, pri čemu se minimalni prag uzorka razlikuje ovisno o tržištu.

Važno je pritom da podaci carVerticala ne predstavljaju cjelokupan pregled hrvatskog tržišta rabljenih automobila. Riječ je o vozilima čiju su povijest provjeravali korisnici te platforme, pa se rezultati ne mogu izravno primijeniti na sve automobile registrirane ili u uporabi u Hrvatskoj.

carVertical pruža izvješća o povijesti vozila, a prema vlastitim podacima posluje na 37 tržišta. Njegova izvješća temelje se na podacima iz više od tisuću registara i baza podataka.