Sidrenja i gusti nautički promet mogu pokositi livade posidonije

Zbog sve većeg izlovljavanja ribljeg fonda, onečišćenja i gustog prometa, naše more je pod velikim pritiskom. Ponašanje na moru zbog toga ima ogroman učinak za živi svijet, ali i biokemijska svojstva mora, koja se zbog klimatskih promjena i zagrijavanja oceana sve ubrzanije mijenjaju.

Posljedice se osjete čak i u netaknutim, zaštićenim dijelovima mora, posebice na našoj obali, jer ljubiteljima nautike ništa ne ostaje skriveno. A upravo nautički turizam predstavlja veliku opasnost za živi svijet mora i to zbog sidrenja.

Osjetljivo stanište

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim područjima prirode u Zadarskoj županiji – Natura Jadera kroz cjelovitu analizu sidrenja na oko 240 četvornih kilometara mora, želi vidjeti kakav to točno učinak i štetu sidrenje ima po morske organizme, naročito livade posidonije. Istraživat će se oko Dugog otoka, Silbe, Ninskog zaljeva i Srednjeg kanala. Istraživanja pokazuju da se na nekim lokacijama između 25 i 65 posto plovila sidri upravo na posidoniji. Analiza bi trebala dati detaljan uvid u pritiske koje na morska staništa ostvaraju sidrenje i nautički promet te predložiti prioritetne zone za potencijalnu uspostavu ekoloških sidrišta.

Glavna svrha ove analize je utvrditi gdje i u kojoj mjeri sidrenje i drugi oblici aktivnosti plovila stvaraju pritisak na morski okoliš. Posebna pozornost bit će posvećena osjetljivim morskim staništima, a osobito livadama morske cvjetnice, koje su među najvažnijim staništima Sredozemnog mora.

– Svako spuštanje sidra, a još više povlačenje i »oranje« sidrenog lanca po dnu, čupa biljke iz podloge i trga mrežu njihovih položenih stabljika – rizoma. Šteta pritom nije uvijek odmah vidljiva s površine, a može nastati u svega nekoliko trenutaka, istaknula je Sanja Jerak, voditeljica projekta, dodajući kako je posidonija endemska vrsta Sredozemlja koja je u Hrvatskoj strogo zaštićena. Njezine livade među najvrijednijim su staništima u Jadranu te su dom, zaklon i mrjestilište velikog broja morskih vrsta. Procjenjuje se da se livadama posidonije koristi više od 20 posto svih poznatih mediteranskih vrsta i više od stotinu vrsta riba.

– Uz to, one imaju ključnu ulogu u vezivanju ugljikova dioksida i proizvodnji kisika te štite obalu od erozije ublažavajući energiju valova. Problem je u tome što se posidonija obnavlja iznimno sporo. Njezini rizomi rastu tek nekoliko milimetara do centimetar ili dva godišnje, pa oporavak oštećene livade može trajati desetljećima, a razvoj cijele livade i stoljećima. Zato šteta nastala u nekoliko trenutaka ostaje vidljiva tijekom brojnih generacija, upozorila je Jerak istaknuvši kako oprez nije potreban samo ondje gdje je posidonija još živa i vidljiva.

Četiri područja

– Gusti splet korijenja i rizoma s vremenom stvara slojevite naslage, takozvane matte, koje mogu sezati nekoliko metara u morsko dno i pohranjuju velike količine ugljika. Te naslage ostaju i ondje gdje je livada odumrla, a sidra i lanci dodatno ih razaraju. Time se ugljik nakupljan stoljećima ponovno oslobađa te se narušava sposobnost morskog dna da ga dugoročno zadržava, napomenula je Jerak.

Sidrenje može ostaviti posljedice i na druge morske organizme, poput mekih koralja i gorgonija, koji rastu oko dva centimetra godišnje, dok tvrdi koralji rastu još sporije. Zbog toga su za oporavak njihovih populacija često potrebne godine. Analiza će zato uključivati detekciju sidrenja, priveza za priobalnu infrastrukturu, plovidbenih ruta i ilegalnog priveza za obalu i priobalnu vegetaciju. Prikupljeni podaci prostorno će se preklapati s postojećim kartama morskih staništa, prostornim planovima i drugim relevantnim podacima kako bi se identificirali potencijalno nedopušteni oblici sidrenja i priveza.

– Sva četiri područja u obuhvatu analize dio su ekološke mreže Natura 2000 i štite se zbog ciljnih stanišnih tipova i vrsta koje na njima obitavaju, ali svako od njih ima svoje posebnosti. Dugi otok i Silba ističu se raznolikim i još uvijek dobro očuvanim podmorjem, bogatim i gustim livadama posidonije te grebenima. Podmorje silbenskih grebena i južnog dijela Silbe posebno je vrijedno jer su tamošnje livade posidonije među najočuvanijima, a upravo su ta plitka dna obrasla morskim cvjetnicama izravno izložena utjecaju sidrenja, napomenula je Jerak dodajući kako je područje Ninskog zaljeva vrijedno zbog svojih plitkih i osjetljivih obalnih i morskih ekosustava, pješčanih dna te muljevitih i pješčanih dna izloženih zraku za vrijeme oseke.

Utvrđivanje žarišta

– Riječ je o staništima koja su vrlo osjetljiva na svaki fizički poremećaj morskog dna. Srednji kanal i Murtersko more prostorno su daleko najveće područje, značajno ne samo zbog posidonije nego prije svega zbog dobrog dupina, koji je njegova ciljna vrsta. Na tom području obitava rezidentna lokalna zajednica dobrih dupina sjeverne Dalmacije. Istodobno, riječ je o jednom od najprometnijih nautičkih područja, s tisućama stalnih vezova i desecima tisuća plovila u tranzitu tijekom sezone, kazala je Jerak istaknuvši kako je svim područjima zajednička velika prirodna vrijednost, ali i izloženost pritiscima s mora, ponajprije intenzivnom nautičkom prometu i sidrenju.

Sidrenjem su najizravnije ugrožene livade posidonije na mjestima na kojima je već zabilježen pojačan pritisak nautičkog turizma, dok se u Srednjem kanalu tom pritisku pridružuje i uznemiravanje dobrih dupina zbog gustoće pomorskog prometa.

– Cilj istraživanja upravo je precizno utvrditi gdje su ti pritisci najizraženiji kako bi se mjere zaštite usmjerile na područja na kojima su najpotrebnije, istaknula je Jerak.

Najčešći nedopušteni oblici sidrenja uključuju izravno bacanje teških metalnih sidara u livade posidonije, uništavanje livada vožnjom plovila unatrag kako bi sidro zahvatilo podlogu te korištenje teških sidrenih lanaca koji prilikom sidrenja stružu po posidoniji. Štetu uzrokuju i nisko postavljeni privezni lanci te postavljanje teških betonskih blokova izravno na livade posidonije.

Jedan od važnijih rezultata bit će i izrada karata žarišta sidrenja i priveza na cijelom obuhvaćenom području te tematskih karata plovnih puteva u vrlo visokoj prostornoj rezoluciji od 50 puta 50 metara. Analizirat će se i udio sidrenja iznad livada posidonije te udio plovila koja se nedopušteno privezuju ili sidre neposredno uz obalu.

Zone zaštite

– Najkritičnija su mjesta u arhipelagu ona na kojima se preklapaju gust nautički promet i livade posidonije. To nije slučajno jer se livade posidonije i uvale koje su nautičarima privlačne za kupanje i sidrenje često nalaze na istim lokacijama. Zbog toga pritisak sidrenja pogađa upravo staništa koja su najvrjednija i najosjetljivija. Plitke i zaštićene uvale idealno su stanište za posidoniju, ali istodobno predstavljaju i najprivlačnija sidrišta za plovila, ukazala je Jerak.

Kao najkritičnije zasad se izdvajaju lokacije na kojima je već zabilježen snažan pritisak sidrenja, a u njihovoj blizini nema uređenih sidrišta, prije svega unutar područja ekološke mreže Natura 2000. Na tim se mjestima nautički promet i vrijedna staništa, poput naselja posidonije i grebena, izravno preklapaju.

– Svaki sidreni lanac koji »ore« po morskom dnu pritom trga rizome koji su rasli desetljećima, pa i stoljećima. Rezultati ovog istraživanja dat će još precizniju sliku najopterećenijih lokacija te pomoći u određivanju zona u kojima je potrebno prioritetno provoditi mjere zaštite, poručila je Jerak.

– Ovisno o težini prekršaja, kategoriji plovila i lokaciji na kojoj je nedopušteno sidrenje počinjeno, u nadzoru i kažnjavanju postupaju lučke kapetanije, pomorska policija, komunalno-pomorski redari te čuvari prirode i inspektori zaštite prirode u zaštićenim područjima, zaključila je Jerak.