Subota, 5. rujna 2026

Weather icon

Vrijeme danas

33 C°

Ovisnost o sezoni

Imamo najsezonskiji turizam u Europi. Pogledajte koliko Zadarska županija ovisi o ljetnim mjesecima

Autor: Damir MARIČIĆ, Nikolina LUCIĆ

05.09.2026. 17:15
Imamo najsezonskiji turizam u Europi. Pogledajte koliko Zadarska županija ovisi o ljetnim mjesecima

Foto: Luka Jeličić



Godinama govorimo o produljenju turističke sezone, cjelogodišnjem turizmu, jačanju predsezone i posezone, avionskim linijama izvan srpnja i kolovoza, cikloturizmu, gastronomiji, kulturnom, zdravstvenom i sportskom turizmu. No, kada se na kraju godine podvuče crta, Hrvatska i dalje u većoj mjeri nego bilo koja druga zemlja Europske unije živi od dva mjeseca – srpnja i kolovoza. Najnoviji Eurostatovi podaci za 2025. godinu to pokazuju gotovo brutalno jasno. Na razini cijele Europske unije u dva najprometnija mjeseca, a to su u svim članicama bili srpanj i kolovoz, ostvareno je 31,1 posto svih godišnjih turističkih noćenja. U Hrvatskoj – čak 54,5 posto. Drugim riječima, dok prosječna europska destinacija u dva udarna ljetna mjeseca ostvari nešto manje od trećine godišnjeg rezultata, Hrvatska tada napravi više od polovine cijele turističke godine.


Regionalne razlike




I nitko nam u Europi nije ni blizu. Iza Hrvatske slijede Bugarska sa 43,4 posto i Grčka sa 41,6 posto, dok su na potpuno drugom kraju Malta, sa samo 22 posto godišnjih noćenja u srpnju i kolovozu, Njemačka s 24 te Finska s 24,1 posto.


Razlozi sezonalnosti poznati su i Eurostat ih navodi vrlo jednostavno: klima i zemljopisni položaj, školski praznici, godišnji odmori i navike putovanja. Hrvatska pritom ima dodatni problem, golemi dio turističke ponude vezan je upravo uz klasični proizvod sunca i mora te smještaj koji se aktivira prvenstveno tijekom nekoliko ljetnih mjeseci. Koliko je razlika između zime i ljeta velika, još bolje pokazuje usporedba pojedinih mjeseci. U cijeloj Europskoj uniji u kolovozu 2025. ostvareno je 3,6 puta više noćenja nego u siječnju. U Hrvatskoj – 41 put više. Čak je i u Grčkoj, još jednoj izrazito mediteranskoj i sezonskoj destinaciji, razlika bila gotovo upola manja, odnosno 20 puta.


Kada se s nacionalne razine spustimo na Zadarsku županiju, ovisnost o ljetnoj špici postaje još očitija.




Prema podacima Hrvatske turističke zajednice iz sustava eVisitor, Zadarska županija je tijekom cijele 2025. godine ostvarila 15,5 milijuna noćenja. Samo u srpnju bilo ih je 4,8 milijuna, a u kolovozu još gotovo pet milijuna. Zbrojeno, u ta dva mjeseca ostvareno je gotovo deset milijuna noćenja – čak 63,1 posto ukupnog godišnjeg prometa.


To znači da se gotovo dvije trećine turističke godine Zadarske županije zapravo odradi u 62 dana. Podatak je još upečatljiviji kada se usporede siječanj i kolovoz. U siječnju 2025. na području Zadarske županije evidentirano je nešto manje od 40 tisuća noćenja, kolovoški promet tako je bio čak 126 puta veći od siječanjskog. Posebno je zanimljiva usporedba s dvije druge velike jadranske regije. Istarska županija je 2025. ostvarila 30 milijuna noćenja, gotovo dvostruko više od Zadarske. U srpnju ih je bilo gotovo 8 milijuna, a u kolovozu 8,6 milijuna. Zajedno je, dakle, u dva glavna ljetna mjeseca ostvareno oko 16,5 milijuna noćenja ili 54,4 posto ukupnog godišnjeg prometa. To je i dalje izrazita sezonalnost, ali osjetno manja nego u Zadarskoj županiji. Razlika između siječnja i kolovoza također je velika, no ne zadarskih 126 puta. Istra je u siječnju ostvarila 150.601 noćenje, pa je kolovoz bio približno 57 puta jači od siječnja.


Veliko opterećenje




Slična je priča i na Kvarneru, odnosno u Primorsko-goranskoj županiji. Tijekom 2025. ondje je ostvareno 18,5 milijuna noćenja. Srpanj je donio nešto više od pet milijuna, a kolovoz 5,47 milijuna noćenja. Ta dva mjeseca zajedno čine 56,9 posto godišnjeg rezultata – ponovno vrlo visok udio, ali gotovo šest postotnih bodova niži od zadarskog. Kvarner je u siječnju imao 116.371 noćenje, što znači da je kolovoz bio oko 47 puta prometniji od siječnja. I po tom pokazatelju razlika između Zadra i sjevernog Jadrana je golema. Usporedba tako daje prilično jasnu sliku: među tri velike jadranske turističke regije Zadarska županija daleko je najviše oslonjena upravo na srpanj i kolovoz.


Koliko ljetna sezonalnost nije nužnost svakog hrvatskog turizma najbolje pokazuje Osječko-baranjska županija.


Ona je tijekom 2025. ostvarila 330.204 noćenja, od čega 32,4 tisuće u srpnju i 28 tisuća u kolovozu. U dva glavna ljetna mjeseca tako je ostvareno tek 18,4 posto godišnjih noćenja. To je gotovo tri i pol puta manji udio nego u Zadarskoj županiji. Još je zanimljivije da razlika između zime i ljeta ondje nije ni približno dramatična. Osječko-baranjska županija u siječnju je imala 16.435 noćenja, a u kolovozu 28.251, odnosno kolovoz je bio tek 1,7 puta jači. To ne znači da Osijek i Baranja nemaju sezonske oscilacije, niti da je siječanj nužno njihov najslabiji mjesec, ali vrlo jasno pokazuje potpuno drukčiju strukturu turističkog prometa od one na Jadranu. U brojkama to izgleda ovako: u Zadarskoj županiji srpanj i kolovoz nose 63,1 posto godine, na Kvarneru 56,9 posto, u Istri 54,4 posto, a u Osječko-baranjskoj županiji svega 18,4 posto.


Problem tako izražene sezonalnosti nije samo turistički niti se svodi na pitanje koliko će noćenja biti evidentirano u tablicama. Ako se dvije trećine godišnjeg prometa koncentrira u dva mjeseca, cijeli sustav mora biti dimenzioniran za tih nekoliko najopterećenijih tjedana. To znači veće opterećenje prometnica i parkirališta, vodovoda i kanalizacije, sustava odvoza otpada, luka, plaža, hitnih službi, trgovine i ugostiteljstva. Za stanovnike turističkih mjesta upravo su srpanj i kolovoz mjeseci u kojima se posljedice turističkog uspjeha osjećaju najizravnije, dok istodobno dobar dio kapaciteta koji je ljeti prenapregnut ostatkom godine ostaje nedovoljno iskorišten.