Foto: Volim Vlašić
Na krajnjem rubu otoka Paga, na rtu Škamica, smješten je jedan od neobičnijih i manje poznatih tragova prošlosti ovog kraja – Sunčani sat. Do ovog kamenog svjedoka prošlosti koji odolijeva suncu, moru i buri, može se doći iz smjera Vlašića, preko brda, kao i iz smjera Smokvice, makadamskom cestom koja vodi do ove prekrasne lokacije. Staza je duga oko četiri kilometra, a cijelim putem pružaju se lijepi pogledi na suhozide i pašnjake, s jedne strane prema Velebitu, a s druge prema Zečevu, dok se na završetku staze otvara pogled na Paški most te prekrasne otočiće Mali i Veliki Sikavac.
Sam put do lokacije iskustvo je za sebe. No, Sunčani sat posebno je zanimljiv jer u sebi čuva priču o nekadašnjem načinu života, ribarima, stočarima i mještanima Vlašića, Smokvice i Vrsi koji su ovaj prostor generacijama koristili i dobro poznavali. Kako nam govori Ana Žunić, predsjednica Udruge Volim Vlašići, položaj Sunčanog sata vjerojatno nije slučajan, a gotovo da nema ribara koji nema neku svoju priču ili uspomenu vezanu uz tu lokaciju.

– Rt Škamica nalazi se uz važan pomorski koridor i stoljećima je mogao služiti kao orijentir plovidbenim rutama. Moguće je da su Sunčani sat koristili ribari, trgovački brodovi, ali i lokalno stanovništvo, posebno mještani Smokvice i Vlašića koji su čuvali ovce i volove na susjednim otočićima Mali i Veli Sikavac. Osim pokazivanja vremena, njegov položaj mogao je imati i praktičnu orijentacijsku ulogu, govori nam Žunić te dodaje kako ribari iz Vrsi i danas često dolaze na to područje, pa se na neki način nastavlja veza između lokalnog stanovništva i ovog mjesta. Zanimljivo je i da ga Vršani tradicionalno nazivaju »Relo«, dok ga mještani Vlašića i Smokvice oduvijek zovu Sunčani sat, a susjedne otočiće jednostavno – školji.
Tajna bez odgovora
Ono po čemu je Sunčani sat još posebno zanimljiv je i činjenica da je prava istina o njegovom porijeklu obavijena velom tajne. Postoje samo pretpostavke, ali i nastojanja Udruge da sazna više o ovom zanimljivom lokalitetu.
– Točan datum izgradnje zasad nije poznat, kao ni pouzdan podatak o tome tko ga je izradio. Istraživanja u arhivima u Zadru i Splitu nisu dala konkretne rezultate. Jedna od pretpostavki je da je Sunčani sat izradio Jure Komadina iz Vlašića. Za sada, međutim, nema dovoljno povijesnih dokaza koji bi to potvrdili, a nisu pronađene ni skice ili nacrti prema kojima je objekt izrađen, govori nam Žunić dodajući kako su o samom Juri Komadini uspjeli pronaći vrlo malo podataka – zna se da je rođen oko 1830. godine, što bi moglo upućivati na to da je Sunčani sat nastao negdje između 1850. i 1898. godine.
– Prema obiteljskoj predaji, izradio je i bunar u selu, građen od sličnih kamenih blokova kao i Sunčani sat. Upravo ta sličnost jedan je od razloga zbog kojih se njegovo ime povezuje s izgradnjom sata. Međutim, postoji i druga teorija prema kojoj je Sunčani sat izgradila Austro-Ugarska Monarhija, no ni za tu pretpostavku zasad nema potvrde u arhivskim izvorima. Prema svjedočanstvima starijih mještana, sat je imao rimske brojke i metalnu šipku koja je služila kao kazaljka tako da možemo svakako potvrditi da je pokazivao vrijeme, govori nam.

Od priče do obnove
Posebno su zanimljive priče starijih ribara, napominje, kao one kada su ribari veslali ili jedrili do sata i tada bi u uvali Konjušarica čekali bonacu. Priče su to i sjećanja koje u Udruzi žele sačuvati, baš kako su sačuvali i Sunčani sat od zuba vremena. Naime, 2020. godine pokrenuta je Inicijativa za zaštitu i rekonstrukciju Sunčanog sata, zajedničkim angažmanom Udruge Volim Vlašići i Općinom Vrsi. Održan je sastanak s tadašnjim gradonačelnikom Grada Paga, ali projekt nije realiziran.
– Suradnja je ponovno intenzivirana ove godine s novim gradonačelnikom Grada Paga Stipom Žunićem i Lukom Perinićem, načelnikom Općine Vrsi. Nakon dogovora pristupilo se izradi troškovnika, potpisivanju Ugovora i pripremi detaljne rekonstrukcije. U projekt su, osim mene iz udruge Volim Vlašići, bili uključeni i Šime Stojak iz Vrsi te Šime Glavan i djelatnici tvrtke Travej d.o.o. koji su izvršili rekonstrukciju sata. Važan korak bila je i izrada stručnog izvješća o arheološkom pregledu terena i dokumentaciji postojećeg stanja Sunčanog sata prije samih radova. Izvješće su izradili Neda Kulenović, mag. archeol., i izv. prof. dr. sc. Igor Kulenović, uz konzervatorski nadzor Ivana Matkovića, dipl. Arheologa., navodi Žunić.
Na rubu urušavanja
– Prije obnove struktura Sunčanog sata bila je u dosta lošem stanju. Na početku radova uočena su dodatna oštećenja, posebno na ugaonim kamenim blokovima, koji su zbog dotrajalosti morali biti u potpunosti zamijenjeni. Vezivnog materijala između kamenih elemenata zbog dugotrajnog djelovanja atmosferilija gotovo da više nije bilo, pa je postojala i opasnost od statičkog urušavanja objekta. Najveća oštećenja nalazila su se na vršnom dijelu sata, gdje je nedostajao završni slog kamena, kao i veći dio žbuke s ucrtanim oznakama za mjerenje vremena. Na preostalom dijelu izvorne žbuke pronađeni su tragovi starog rasporeda brojki te dio ležišta nekadašnjeg željeznog klina, odnosno kazaljke, objašnjava nam Žunić te ističe kako je u svrhu obnove zbog lošeg stanja izvorna žbuka morala biti u potpunosti zamijenjena novom. Brojke su potom izvedene urezivanjem u svježu žbuku. Urezane su arapske i rimske brojke – arapske označavaju ljetno, a rimske zimsko računanje vremena, a dodane su i oznake za pola sata.
Kako dalje ističe, po završetku radova sat je premazan zaštitnom impregnacijom kako bi se zaštitio od utjecaja soli, juga, bure i drugih nepovoljnih vremenskih uvjeta.

Ana Žunić
– Obnovom nije sačuvan samo jedan kameni objekt, nego i dio priče o ovom prostoru i ljudima koji su uz njega živjeli i danas žive. Važno je bilo zaustaviti njegovo propadanje, ali jednako tako i sačuvati sjećanja i priče koje ga čine dijelom lokalne baštine. Upravo u tome njegova vrijednost nadilazi samu funkciju mjerenja vremena, govori nam Žunić uz napomenu kako sada, nakon obnove, planiraju predložiti Gradu Pagu pokretanje postupka zaštite, bilo upisom u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske kao nepokretnog kulturnog dobra, bilo kroz zaštitu na lokalnoj razini.
Sunčani sat danas je dio ponude Turističke zajednice Grada Paga kroz projekt Pag Outdoor, povremeno se organiziraju i hiking ture, a stazu koriste i brojni rekreativci, dok se na lokaciji, naravno, često susreću i biciklisti. U planu je postavljanje informativne ploče o povijesti i obnovi Sunčanog sata, koji bi posjetiteljima dodatno približio njegov značaj, ali, kako naglašava Žunić, najvažnije ga je sačuvati na njegovoj izvornoj lokaciji i omogućiti da još dugo ostane svjedokom jednog vremena i života ovoga kraja kao što je to činio i do sada.
najnovije
najčitanije
Crna Kronika
ždo
Novi detalji pucnjave u Zadru: Nakon svađe ispalio četiri hica, određen mu istražni zatvor
Crna Kronika
dovršeno istraživanje
Tijekom osam mjeseci 12 puta krao iz istog trgovačkog centra
Crna Kronika
zaustavljen u vožnji
Pijan vozio Pagom s 2,11 promila, sud mu izrekao kaznu od 1.320 eura
Zadar & Županija
Obnovljeni Relo
SUNČANI SAT Na rubu Paga stoji zagonetka koju nisu uspjeli riješiti ni arhivi
Zadar
pripremni radovi
Sljedeći tjedan postavlja se zaštitna ograda u Perivoju kraljice Jelene
Crna Kronika
KAŽNJEN JE
Presretač ga snimio na A-1: Mladi vozač jurio brzinom od koje zastaje dah
Zadar
JURAJ ARAS
Sin nekadašnjeg moćnog političara: Prolazi nekritička, umivena kultura HDZ-a
Zadar
promjene
Od ponedjeljka novi raspored perona za gradske autobuse, evo s kojih će perona polaziti
Zadarski prsten
ulaganja
Zadar ulaže milijune u vatrogasce, a stižu i nova vozila: Evo što sve nabavljaju
Zadar
NA REDDITU