FOTO Od Lošinja do Raba. Turizam kakav smo znali lagano nestaje, a pravila više nema

Iako je Zagrepčanin, Noa Vrana doživljava Veli Lošinj kao svoj dom. Ondje danas vodi smještajni kapacitet Luna, dva apartmana smještena u samom središtu mjesta, a njegovo iskustvo dobro oslikava i promjene koje se posljednjih godina događaju u turizmu.

– Zagrepčanin sam, ili kako mi ovdje kažu Purger, ali osjećam se stanovnikom Velog Lošinja kao i oni koji su u njemu rođeni i borave čitave godine. Skoro da to činim i ja, ali s obzirom na to da još uvijek studiram, dio godine provodim i u Zagrebu. Moje bavljenje turizmom počelo je ove godine početkom svibnja. Od tada, a prema predbilježbama i sve do konca rujna, imam goste. Uz jedno izuzeće neprestanog boravka istih gostiju od dvadeset dana u srpnju, ostvaruje se očekivano: prosječni broj dana boravka je oko četiri. Znam iz priča ljudi koji se »oduvijek« bave turizmom kako se nekad rijetko boravilo manje od tjedan dana, na Lošinju i okolnim otocima penjalo se to i na dva tjedna, no već jako dugo nije tako.

Današnji ritam života, pa tako i odmora, sasvim je drugačiji tako da uglavnom pratimo ekstreme – moguće jako duge boravke izvan središnjeg dijela sezone i one od nekoliko dana u najtoplijim mjesecima, kazao nam je na početku našeg razgovora Vrana i dao točan opis današnjeg modela turizma: brze izmjene, kratki boravci, silna dinamika, mnogo odustajanja i još više prijava.

U zadnji čas. Nemalo se tekstova, medijskih napisa ovih ljetnih dana »čudilo« kako se bukiranje događa »last minute«, kako je teško bilo što unaprijed prognozirati, kako je u takvom načinu rada teško poslovati jer se povećavaju troškovi, posebno za čišćenje i pranje posteljine.

Povoljne ponude za dugoročni najam

Točno, no da je to nešto novo – ni u kom slučaju. Sveopća digitalizacija koja je žestoko krenula još prije dvadesetak godina najprije je pogodila klasične agencije. One zemaljske, s uredima, predstavništvima i stabilnim telefonima. Na koje se netko od službenika uvijek javljao. Pojavilo se nekoliko globalnih digitalnih agencija koje su razvile alate pomoću kojih je osobno bukiranje maksimalno pojednostavljeno. Vrlo brzo za tim su krenuli i modeli otkazivanja koji jamče da se bez ikakvog troška može odustati svega 24 sata prije najavljenog dolaska.

Veliku ulogu u svemu odigrali su i portali s prilično točnim vremenskim prognozama tako da se rezervacije, vidi li se primjerice da dolazi nekoliko kišnih dana, otkazuju vrlo lako. Jer nema financijske štete. Mada, nerijetko se dogodi da svega koji sat kasnije, ista smještajna jedinica bude zauzeta. Dodamo li svemu i prometnu infrastrukturu Hrvatske koja se razvila paralelno s digitalizacijom – dobra prognoza, toplo i suho vrijeme u krugu od petsto ili nešto više kilometara, prema Jadranu upućuju na desetke tisuća turista. S obzirom na to da pratimo primjerice jako velik broj porasta mađarskih turista, sasvim je sigurno da je tome »kumovalo« naglašeno toplo vrijeme i povezanost autocestama.

No, tako je već godinama. Model o »tjednu ili dva« o kojem se piše, odnosno čudi kasnim rezervacijama na kratka razdoblja, počeo je nestajati onog časa kad su se krenuli razvijati – pametni telefoni. Uostalom – pa i sami tako biramo. Odlazak na put određuju nam najpovoljnije karte low cost kompanija, nakon čega krećemo u potragu za smještajem. Kad to prepozna naš »smartphone« kreću nas zasipati ponude pa i sami mijenjamo poziciju smještaja. Na prvoj destinaciji uzimamo »rentu« da bismo daljnje bukiranje obavljali doslovno nekoliko sati, ili manje, od dolaska na cilj. A kako mi osobno, tako i naši turisti.

– Uredili smo u starim kamenim kućama jedan studio apartman, ili jedan klasični s više prostorija. Kako smo i istaknuli, ljeti se boravi kratko, nekoliko dana, a od listopada pa do Uskrsa, idu povoljne ponude za dugoročni najam. Ono što se u tom dijelu godine razaznaje kod nas u Velom Lošinju je to da se takvi najmovi traže ili za zdravstveni turizam, ili za pripreme sportaša. Naša mikroklima je ljekovita, to je itekako poznato, a to mnogi koriste. Ali ne na nekoliko dana, nego kako bi se dobilo željeni zdravstveni ili kondicijski efekt, nekoliko tjedana. K tome, sve je rašireniji i fenomen rada »od kuće« koja, a uistinu je s velikim prednostima, može biti i u ovoj našoj lošinjskoj ljepoti, zaključuje Vrana.

Privlačni digitalnim nomadima

Novi nastavak naše akcije Najiznajmljivač koju su pokrenuli Ministarstvo turizma i sporta te Hrvatska turistička zajednica koju pod medijskim pokroviteljstvom Novog lista provode i Glas Istre, Zadarski list, kao i Glas Slavonije, odveo nas je u – jadranske destinacije. Nakon Lošinja našli smo se nekoliko stotina kilometara južnije, u okolici Kaštela. Iznimno susretljivi i proaktivni sugovornik bio nam je Oliver Čota, vlasnik Vile Mila Kastela smještene u Rudinama nedaleko Kaštel Starog.

– Nismo na samom moru, valoriziramo naše krajeve koji se uzdižu iznad Kaštela, a kako bilježimo u ovih desetak godina otkako smo s našim objektom ušli u turističko poslovanje, rezultati su sasvim zadovoljavajući, nekad i iznad razine očekivanja. I nas karakterizira sezonalnost i dakako da bismo bili još zadovoljniji kad bi se popunjenost disperzirala i na ostale mjesece, istaknuo nam je Čota.

A disperzija se odnosi na sadržajnost događaja izvan toplih mjeseci, ali znatno više na valorizaciju cjelokupnog kraja koji karakterizira ne samo prostor od Splita do Trogira, nego i područja što se prostiru u širem pojasu. Dalmacija je klimatski jako prihvatljiva i u jesen ili proljeće, baš kao što i zimski mjeseci temperaturno znaju biti sasvim ugodni. Podloga je to za aktivnosti biciklista i općenito ljudi koji se vole kretati u prirodi, istraživati i upoznavati nove krajeve na takav način.

– Radili smo, pridržavajući se najstrožih mjera zaštite, i u vrijeme pandemije. Samim time, jasno je da smo privlačni i ljudima koji bi izvan sezone ostali na dulje razdoblje, primjerice digitalnim nomadima. Ne kažemo da zanimanja nema i u tim dijelovima godine, ali ono je simbolično u odnosu na ljetne mjesece. Države iz kojih nam dolaze gosti su vrlo raznolike, nalazimo se i relativno blizu zračne luke koja nam dovodi goste iz Velike Britanije i Skandinavije – kako sam i istaknuo, radimo tako da su obje strane, mi i korisnici, zadovoljne, zaključio je Čota što je uostalom lako provjeriti prelistavši njihove ocjene.

Novi sadržaj, novi gosti

I u trećem dijelu naše reportaže – Jadran. Rab, jedan od otoka na kojem je turizam priča starija od stoljeća, djelatnost koja je poznata generacijama.

– Od kad se bavim turizmom? Od davnina! Dulje od 40 godina, sve tamo od sredine osamdesetih godina prošlog stoljeća. Pratim sve mijene koje se s turizmom događaju, ali jednako tako moram istaknuti da svih ovih godina prepoznajemo jedan jedinstveni standard poslovanja. Iako je danas vidljiv i trend kratkih boravaka, moram istaknuti kako se nama broj dana boravka produljio. Uostalom, ulazna granica na koju postavljamo našu dostupnost je sedam dana, istaknula nam je Spomenka Forić, vlasnica istoimenih apartmana smještenih u Palitu, jednom od rijetkih naselja na Rabu koje se ne nalazi uz samu morsku crtu. Iako posluju niz godina, i obitelj Forić se odlučila na velike promjene, dijelom slijedeći i upute koje uporno odašilju hrvatske turističke institucije: podizanje sadržajnost i kvalitete smještaja.

– Da, odlučili smo se nakon dugog niza godina na izgradnju bazena, što nam je prouzročilo najmanje dvije velike promjene. Prva je bila po pitanju gostiju, pa tako i onih koji su nam se znali vraćati. Novi je sadržaj promijenio strukturu gostiju, došlo je do svojevrsne njihove izmjene. Naprosto su se promijenili. S druge strane, i opet nam se počeo povećavati broj dana u kojima nam pojedini gosti ostaju. Sadržajnost, ili konkretno bazen, pokrenula je značajne kvalitativne promjene u svakom smislu, tako da smo s ovogodišnjom sezonom i više nego zadovoljni, zaključila je Forić, čiji objekt nosi oznaku Local host.

I na samo ova tri primjera, s dva naša naglašeno turistička otoka, kao i iz regije koja iz godine u godinu raste i svakako ide u red najposjećenijih u Hrvatskoj, imamo jako različita i jednako toliko zanimljiva iskustva. Teško je predviđati. Gotovo da je i besmisleno, jer danas je nemoguće precizno odrediti kako će godina u smislu turističkih rezultata izgledati. No, kako pokazuje svaka nova, u pravilu, što god zdvajali i pisali, uspješna je i bolja od prethodne.

Inicijativa i angažman svakog iznajmljivača ponaosob, kao i svijest da turistički najam traži stalna ulaganja, ključni su za uspjeh. Nemoguće je »otvoriti« objekt i misliti da ste se na dugi period riješili investicija. Baš poput apartmana Forić koji su desetljećima uspješno poslovali, da bi s izgradnjom bazena, što je svakako bila velika investicija, doživjeli svojevrsno novo proljeće.

Veliki povratak Talijana

– Zanimljiva je lista država iz kojih nam gosti dolaze. Kako sam već rekao, nov sam u ovom poslu pa mi to još više privlači pažnju. S jedne strane mnogo je gostiju bilo iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Srbije. S druge, velike države zapada kao što su to Njemačka i Francuska, svakako i Austrija, naglasio je Vrana. Dodavši kako je zabilježio znatno manje gostiju iz srednjoeuropskih zemalja.

S druge strane, na nacionalnoj razini, svi ističu veliki povratak Talijana, dvoznamenkasti rast Mađara i jako dobru posjećenost Poljaka. Očigledno je da ni tu – pravila nema.