Kod Ražanca niče nešto veliko: Investitor već krenuo u realizaciju projekta!

OPG Žagar Mladen iz Ražanca krenuo je s projektom izgradnje uljare za preradu maslina i proizvodnju ulja u naselju Jovići. Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije predali su zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za ovaj zahvat, uz elaborat zaštite okoliša koji je izradila tvrtka Zeleni servis iz Splita.

Napredni pogon

Projektom se predviđa izgradnja nove građevine u kojoj će se prerađivati masline i proizvoditi ulje te privremeno odlagati komina, a za koju je već izrađeno idejno rješenje, glavni i tehnološki projekt. Čestica na kojoj će se graditi ima 1.077 metara četvornih i na njoj nema postojećih izgrađenih objekata. Čestica na sjeveroistoku graniči s državnom cestom DC 106 Žigljen – Posedarje.

Stranice zgrade uljare iznose 14,95 i 25,20 metara. Sjeverni dio zgrade bit će na dvije etaže, imat će prizemlje i kat, a južni samo prizemlje. Ukupna neto površina uljare je oko 140 m2, a volumen joj je oko 770 metara kubnih. Planira se da uljara dnevno radi 16 sati te da joj sezona prerade traje oko 80 dana u godini, dok se u preostalom periodu godine neće koristiti.

Uljara će koristiti suvremeni dvofazni sustav prerade, s maksimalnim kapacitetom od 1,5 t maslina na sat. Ukupni planirani godišnji preradbeni kapacitet je 1.920 tona sirovine, a proizvodilo bi se od 210.000 do 293.000 litara maslinovog ulja. Tehničko-tehnološkim projektom predviđena je proizvodnja glavnog proizvoda, hladno prešanog maslinova ulja i nusproizvoda komine pomiješane s vegetativnom vodom.

– Dvofazni sustav prerade maslina danas se smatra tehnološki naprednijim i ekološki prihvatljivijim rješenjem u odnosu na starije trofazne sustave. Njegova osnovna prednost leži u smanjenoj potrošnji vode te u manjoj količini nusproizvoda, navode iz Zelenog servisa.

Povrat ulaganja

Odvodnja uljare sastojat će se od oborinske, sanitarne i tehnološke odvodnje. Sanitarne otpadne vode objekta prikupljaju se i odvode putem internog sustava odvodnje u vodonepropusnu sabirnu jamu. Tehnološka voda iz procesa prerade maslina te voda od pranja podova i uređaja unutar pogona se prikuplja i spaja na interni sustav odvodnje objekta, pročišćava se putem separatora ulja i masti te zatim odvodi do zasebne vodonepropusne sabirne jame.

Komina s vegetativnom vodom, koja nastaje kao nusproizvod kod prerade maslina, ne miješa se s tehnološkom vodom, već se nakon prešanja maslina transportira u zasebnu vodonepropusnu sabirnu jamu s dvije komore.

Sjeverni dio čestice na kojoj se gradi uljara, kao i neposredna blizina zgrade bit će ozelenjeni, na tom dijelu parcele će se osigurati šest parkirnih mjesta, budući da se planira rad do šestero zaposlenika u uljari.

Ako ovaj investitor već posjeduje zemljište, procjenjuje se kako se za uljaru ovih dimenzija i kapaciteta povrat investicije najčešće može očekivati u rasponu pet do sedam godina, ovisno o cijeni ulja, popunjenosti kapaciteta i troškovima pogona. Ako se dobije 40-50 posto potpore, primjerice, iz Programa ruralnog razvoja, efektivni povrat se može skratiti na tri do pet godina.

U procjenu povrata ulaganja treba uključiti investicijski trošak izgradnje uljare s pratećom infrastrukturom, operativne troškove, radnu snagu, struju i vodu, održavanje, ambalažu, laboratorijske analize, marketing i distribuciju, potom popunjenost kapaciteta od 60-70 posto i cijenu ulja.