RAT OKO KANTI U GAJCU Vikendaši traže zajedničke spremnike, a Općina upozorava na trošak težak stotine tisuća eura

Još od svibnja u Kolanjskom Gajcu traju prijepori između vikendaša te nekolicine mještana i Općine Kolan oko odvoza smeća, kako načina prikupljanja otpada, tako i cijene. Naime, Udruga vlasnika Gajac tvrdi da je sadašnji sustav individualnih kanti od 120 i 240 litara neprilagođen specifičnoj arhitekturi i načinu korištenja naselja, u kojemu su objekti gusto izgrađeni, prolazi uski, a velik dio korisnika u Gajcu boravi tek sezonski. Smatraju da stotine pojedinačnih kanti stvaraju prostorni, higijenski i estetski problem te da bi zajednički poluukopani spremnici za miješani otpad, uz dovoljan broj lokacija i odvojeno prikupljanje različitih vrsta otpada, bili praktičnije i primjerenije rješenje.

Međutim, prema obrazloženju načelnika Općine Kolan Šime Gligore, baš takav, prethodni sustav poluukopanih spremnika s otpadomjerima, koji je uveden 2023. godine, u praksi nije funkcionirao.

Uništeni otpadomjeri

Otpadomjeri su, kazuje Gligora, vrlo brzo bili oštećeni, korisnici kroz njih nisu uredno predavali otpad, a velike količine miješanog, glomaznog i građevinskog otpada završavale su pokraj spremnika. Budući da takav otpad nije bilo moguće povezati s konkretnim korisnikom i izravno mu ga naplatiti, njegovo uklanjanje i zbrinjavanje plaćala je Općina iz proračuna.

U skladu s tim, itekako je važno i pitanje naplate. Dakle, Općina traži sustav u kojem se količina miješanog komunalnog otpada može povezati s konkretnim korisnikom, dok Udruga vlasnika Gajac zahtijeva da se cijeli Kolanjski Gajac tretira kao jedinstvena zona te da se trošak korištenja zajedničkih spremnika obračunava po istoj cijeni kao predaja otpada putem individualnih kanti, oko tri centa po litri. Za prijelazno razdoblje, dok se ne uvedu poluukopani spremnici, ultimativno su zahtijevali da korisnici tijekom srpnja, kolovoza i rujna plaćaju osam eura mjesečnog varijabilnog dijela, dok bi se ranije zadužene kante obvezno morale vratiti i da korisnici koji kante nisu koristili ne plaćaju varijabilni dio.

Svoje zahtjeve Udruga je, uz prethodne dopise i ultimativne zahtjeve, iznijela i u peticiji koju je, prema njezinim navodima, podržalo 684 vlasnika nekretnina i mještana. Osim toga, zbog ove su situacije podnijeli kaznenu prijavu protiv načelnika i direktora ČIOK-a Općinskom državnom odvjetništvu u Zadru.

Individualne kante (ne) rješavaju problem

No, prema podacima koje iznosi načelnik Gligora, Kolanjski Gajac ima oko 550 korisnika, ali je riječ uglavnom o sezonskim korisnicima. Oko 350 korisnika evidentirano je kroz sustav eVisitor, među kojima je približno 320 nekomercijalnih korisnika, odnosno vikendaša koji prema navodima Općine u Gajcu borave oko 80-ak dana godišnje, dok se 28 korisnika bavi iznajmljivanjem. Stalno prebivalište ondje, tvrdi načelnik, ima tek petnaestak osoba.

Sezonski karakter

Dakle, sezonski karakter naselja jedan je od razloga zbog kojih je Općina 2023. godine u Gajcu uvela poseban sustav prikupljanja otpada putem zelenih otoka s poluukopanim spremnicima i otpadomjerima. Riječ je o uređajima koji se otvaraju karticom i evidentiraju korisnika koji je predao otpad. Ali, taj se sustav u praksi pokazao neuspješnim.

– Sustav koji je savršeno postavljen, nažalost, doživio je fijasko iz razloga što gotovo niti jedan korisnik nije predao otpad putem otpadomjera. Ručice otpadomjera su vrlo brzo bile oštećene, a dio otpada završavao je pokraj spremnika, govori Gligora.

Posljedica toga bila je potreba za svakodnevnim čišćenjem tijekom ljeta, a količina otpada u spremnicima ostajala je velika i tijekom zime, kada je broj ljudi koji borave u Gajcu višestruko manji.

– Tijekom zimskog perioda, kada u Kolanjskom Gajcu, borave samo četiri domaćinstva, svi polupodzemni spremnici su bili i dalje stalno puni, tj. količina otpada nije odgovarala stvarnom stanju broja korisnika. Očigledno je da se u Kolanjski Gajac dovozi smeće iz okolnih mjesta, navodi načelnik.

Tijekom 2025. godine evidentirana su 343 kubična metra građevinskog otpada, 658 kubičnih metara glomaznog otpada i 317 tona miješanog komunalnog otpada koji se nije mogao zadužiti konkretnim korisnicima.

– Odvoz otpada koji se prikupi na javnoj površini i koji se ne može zadužiti korisniku plaća Općina i to je za 2025. godinu iznosilo vrtoglavih 128.000 eura, ističe Gligora.

Usporedbe radi, takav trošak u ostalim dijelovima Općine Kolan, za oko 1.200 korisnika u Kolanu i Mandrama, iznosio je približno 15.000 eura.

Uz to, povećanje cijene prihvata miješanog otpada nakon prelaska na CGO Biljane Donje dodatno bi opteretilo općinski proračun.

– Kada bi ove brojke odbačenog otpada u Kolanjskom Gajcu po različitim osnovama preračunali u nove cijene, to bi se popelo do nevjerojatnih 200.000 eura za koje se ne mogu zadužiti korisnici nego bi to platila Općina, dakle svi žitelji, objašnjava načelnik.

Šime Gligora

Gusta izgradnja

S druge strane, iz Udruge vlasnika Gajac ističu kako individualne kante nisu prilagođene fizičkim karakteristikama naselja.

– Kolanjski Gajac gusto je izgrađeno turističko naselje u kojem objekti prosječno imaju između 40 i 60 četvornih metara. Brojni apartmani imaju skučena dvorišta, zajedničke uske prolaze i atrije, dok se do dijela objekata može doći jedino stepenicama, navode u peticiji te napominju da komunalna vozila nemaju pristup dvorištima i ulazima u više od 80 posto naselja, stoga individualna kanta ne rješava problem, nego ga premješta na korisnika.

Udruga upozorava i na posljedice ljetnih temperatura. Navode da se otpad u kantama, koje su često izložene suncu, brže raspada i počinje širiti neugodne mirise.

– Uz pravilno razvrstavanje otpada jednoj četveročlanoj obitelji trebaju tri do četiri tjedna da napuni kantu od 120 litara. To znači da otpad danima stoji u apartmanu, dvorištu ili na ulazu u objekt, često na izravnom suncu. Kod poluukopanih spremnika najveći se dio otpada nalazi ispod razine tla, gdje je temperatura niža, pa su i neugodni mirisi te higijenski rizici znatno manji, tumače iz Udruge.

Druga velika primjedba odnosi se na smanjenje broja lokacija za odvojeno prikupljanje otpada. Udruga tvrdi da je od nekadašnja četiri zelena otoka ostao jedan, iako Gajac ima više od 550 nekretnina.

– Pojedini su objekti od preostalog zelenog otoka udaljeni gotovo kilometar, što osobito starije i bolesne osobe dodatno demotivira za razvrstavanja otpada, tvrde iz Udruge i napominju kako je prikupljanje biootpada potpuno ukinuto.

Zbog svega toga Udruga traži potpuno odustajanje od individualnih kanti i povratak zajedničkog sustava. Predlažu pet lokacija, na kojima bi se postavila po tri do četiri spremnika od 1.100 litara za miješani komunalni otpad, uz spremnike za papir, plastiku i biootpad. Odvoz bi se, prema njihovom prijedlogu, organizirao tri puta tjedno, a trošak bi se dijelio na sve korisnike.

Prijelazni model

Općina, međutim, tvrdi da problem nije u samim spremnicima od 1.100 litara, nego u načinu obračuna cijene odvoza. Gligora kazuje da je Općina spremna omogućiti takav model korisnicima koji ga žele, ali uz prethodnu suglasnost i sustav naplate koji bi omogućio evidentiranje korisnika.

– Nije problem u cijeni tog spremnika, iako je ona veća, ali se može podijeliti na veći broj korisnika pa to dođe na isto, već je problem u učestalosti pražnjenja, dodaje.

Prema njegovom objašnjenju, zajednički se spremnik mora prazniti kada se napuni, a trošak bi se u predloženom modelu raspoređivao među korisnicima koji su uključeni u takav sustav, ali uz njihovu suglasnost.

Udruga, međutim, želi drugačiji način obračuna. Traži da cijeli Gajac bude tretiran kao jedna zona i da cijena predaje otpada putem zajedničkih spremnika bude jednaka cijeni predaje otpada putem individualnih kanti.

– Kolanjski Gajac mora biti jedna zona, a cijena prikupljanja i odvoza otpada putem zajedničkih kontejnera treba biti jednaka cijeni predaje otpada putem kanti od 120 i 240 litara, zahtjev je Udruge.

Upravo se oko toga »lome koplja«, Općina upozorava da model koji ultimativno zahtijeva Udruga nije zakonit i da bi doveo do toga da dio korisnika plaća varijabilni dio i kada nije boravio u Gajcu i nije predao nikakav otpad. Udruga, s druge strane, smatra da se problem može riješiti drukčijim modelom naplate, bez vraćanja na sustav individualnih kanti.

Udruga je za ljetne mjesece predlagala i konkretan prijelazni model prema kojem bi korisnici tijekom srpnja, kolovoza i rujna plaćali po osam eura mjesečnog varijabilnog dijela. Oni koji su ranije koristili individualne kante, navode, trebali bi platiti stvarno evidentirana pražnjenja, dok korisnici koji kante nisu koristili ne bi trebali plaćati varijabilni dio.

Općina, međutim, tvrdi da takav model nije moguće jednostavno uvesti izvan zakonske procedure donošenja cjenika.

– Budući da njihov prijedlog prikupljanja miješanog otpada nije zakonski, niti se može samo tako mijenjati cijena, mimo zakonske procedure i samo za jedno područje, mi nismo mogli to prihvatiti, odgovara Gligora.

Poluukopani spremnici

Istodobno, načelnik tvrdi da je Općina pokušala pronaći kompromis. Kao jedno od rješenja za korisnike koji nemaju prostor za držanje kanti predloženi su boksovi za kante na javnim površinama.

– Što se tiče smještaja kanti, možemo prihvatiti da neki od korisnika nemaju gdje s njima, i za takve smo predložili boksove za kante za smeće na javnim površinama, međutim, Udruga je i to kategorički odbila, kaže Gligora.

Stalno prebivalište u Gajcu ima tek 15-ak osoba

Udruga smatra da se time ne rješava osnovni problem i ostaje pri zahtjevu za zajedničkim spremnicima.

Dugoročno, njihova peticija predviđa povratak poluukopanih spremnika na najmanje pet lokacija, ali uz drugačiju organizaciju nego ranije.

– Želimo moderan sustav na najmanje pet odgovarajućih lokacija, sa zaključavanjem spremnika, mjerenjem predanih količina i nadzorom nepropisnog odlaganja, naglašava Udruga u peticiji.

Općina istodobno napominje da to nije sporno i da dio prethodno uklonjenih poluukopanih spremnika, koji su financirani sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, nije trajno uklonjen iz uporabe, nego će ih se postaviti, ali drugačije nego što su bili prije.

– Svi polupodzemni spremnici koji su financirani od Fonda, a koji su privremeno uklonjeni, biti će tako u upotrebi, dodaje Gligora.

Prema planu Općine, spremnici će biti ograđeni kako bi se spriječilo raznošenje otpada, a tijekom zime, kada je broj korisnika znatno manji, dio lokacija mogao bi biti zaključan. Općina je također postavila kamere na području Gajca, osobito oko zelenih otoka, kako bi pokušala utvrditi dolazi li otpad iz drugih naselja.

Rasprava na Vijeću

Uveden je i dodatni radnik ČIOK-a za područje Gajca, a Općina napominje da se miješani otpad tijekom ljeta odvozi tri puta tjedno, dok se reciklabilni otpad prikuplja svakog radnog dana. Načelnik Šime Gligora kaže da prvi rezultati novog sustava ohrabruju.

– Ohrabruje to što otkada su se počele primjenjivati ove mjere količina otpada je po svim kategorijama smanjena, ističe.

Ipak, konačan učinak, napominje Gligora, tek treba vidjeti nakon što se individualne kante počnu koristiti kao jedini način predaje miješanog otpada i nakon što tijekom zime dio zelenih otoka bude zaključan.

U međuvremenu Udruga ne odustaje od svojih zahtjeva. Peticija je upućena Općini Kolan, ČIOK-u, Zadarskoj županiji, Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te nadležnom ministarstvu, a načelnik je najavio da će se o peticiji raspravljati na sljedećoj sjednici Općinskog vijeća.

U svakom slučaju, rješenje mora zadovoljiti zakonske uvjete, omogućiti pravednu naplatu, spriječiti odlaganje otpada izvan spremnika i, ništa manje važno, odgovarati stvarnim potrebama ljudi koji u Gajcu žive ili ondje borave dio godine.

Naselje u dvije županije

Gajac i Kolanjski Gajac čine jedno turističko naselje, no već su više od desetljeća administrativno podijeljeni između Grada Novalje i Općine Kolan, odnosno između dviju županija, Ličko-senjske, kojoj pripada Grad Novalja, i Zadarske, kojoj pripada Općina Kolan.

Zbog takve administrativne podjele ne postoji jedinstven sustav ni zajednički pristup uređenju i održavanju komunalne infrastrukture. Različite nadležnosti pritom često znače i različita rješenja za stanovnike i vlasnike nekretnina na prostoru koji u stvarnosti funkcionira kao jedna turistička cjelina.

U Istri isti problem

Turističko naselje Barbariga u Istri, u sastavu Grada Vodnjana, lani se suočavalo sa sličnim problemima. Kako kaže načelnik, to je naselje identičnog koncepta i pokušali su uvesti identični način prikupljanja otpada s identičnim krajnjim rezultatom.

– Kako u Barbarigi, tako i u Kolanjskom Gajcu posljedica ovakvog sustava je bila ogromna količina krupnog i miješanog komunalnog otpada razbacanog okolo spremnika, govori Gligora.