Podaci dolaze iz publikacije ”Žene i muškarci u Hrvatskoj”, koju Državni zavod za statistiku objavljuje zadnja dva desetljeća.


Publikacija donosi statističke pokazatelje o položaju žena i muškaraca u Hrvatskoj. Prema podacima, u Hrvatskoj živi 1.983.669 žena ili 51,3 posto ukupnog stanovništva te 1.882.564 muškarca, koji čine 48,7 posto populacije.




Stanovništvo je znatno starije nego sredinom prošlog stoljeća. Prosječna dob muškaraca u 2024. godini bila je oko 13 godina viša nego 1953., kada je iznosila 29,3 godine, dok su žene u prosjeku starije oko 15 godina u odnosu na 31,9 godinu iz 1953.


Građani u prvi brak ulaze znatno kasnije nego prije nekoliko desetljeća. Prosječna dob žena pri sklapanju prvog braka iznosi 29,8 godina, osam godina više nego 1970., kada je bila 21,6 godina. Muškarci prvi brak sklapaju u prosjeku s 32 godine, u odnosu na 25,5 godina 1970.


Publikacija sadrži i usporedbu broja sklopljenih i razvedenih brakova u 1950. i 2024.godini. Na sredini prošlog stoljeća na tisuću stanovnika bilo je 9,9 sklopljenih brakova, prije dvije godine bilo ih je upola manje, njih 4,5. Na tisuću sklopljenih brakova 1950. godine dolazila su 83 razvoda, dok je taj broj 2024.godine tri i pol puta veći (288).


U obrazovnoj strukturi, postotak osoba s visokoškolskim obrazovanjem malo je veći kod žena (25,7 naprema 22,2 posto kod muškaraca). Kod srednjoškolskog obrazovanja, brojke na strani muškaraca (62,4 naprema 49,4 posto).


U usporedbi s 1960-im i 1970-im godina, udvostručen je broj žena koje su završile sveučilišni ili stručni studij, kao i broj žena s titulom doktora znanosti.


Podaci pokazuju i da je zastupljenost žena na vodećim položajima u obrazovanim institucijama manja na višim razinama sustava.


Tako u zadnjoj akademskoj godini nije bilo nijedne žene na pozicije rektora, dok ih je među dekanima fakulteta bilo 31 posto. Gotovo jednak broj žena (49,4 posto) i muškaraca (50,6 posto) ima na mjestu ravnatelja srednjih škola, dok su na mjestu ravnatelja osnovnih škola u većini žene (61,4 posto).


Prosječna plaća muškaraca iznosi 1.473 eura, što je 52 eura više od prosječne plaće žena, koja iznosi 1.421 euro.


Struktura zaposlenih prema spolu po različitim gospodarskim granama pokazuje da su muškarci, očekivano, najdominantniji u građevini (89,1 posto), a žene u obrazovanju (80,9 posto). Gotovo podjednaka zastupljenost žena i muškaraca zabilježena je u poslovanju nekretninama, stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima te djelatnostima pružanja smještaja i pripreme hrane.


U resoru pravosuđa, muškarci dominiraju u Vrhovnom sudu (65,5 posto sudaca), dok je žene imaj najveći udio na trgovačkim sudovima (78,4 posto). Slični omjeri (više od 70 posto u korist žena) zabilježeni su na županijskim i općinskim sudovima. Na Visokom kaznenom sudu, jednak je broj sudca i sutkinja (50-50).


Kada su u pitanju umirovljenici, prosječni umirovljenik ima 72 godine te prima 670,19 eura mirovine nakon 32 godine i 11 mjeseci radnog staža. Prosječna umirovljenica je godinu i pol starija, prima mirovinu od 560,60 eura te ima 30 godina i 4 mjeseca staža.