Uz ljetne temperature u Europi koje se redovito penju prema 40 stupnjeva Celzijevih, hladno je postalo “cool”.


Ove godine posjetitelji “govore mi da su pobjegli od vrućine u južnim dijelovima Europe”, rekao je Terje Viblom Pedersen, vodič koji nudi ture u jugoistočnoj Švedskoj.


“Jednostavno su oduševljeni” dnevnim maksimalnim temperaturama ispod 30 stupnjeva i morskim povjetarcem, kao i odsutnošću gužvi u usporedbi s turističkim žarišnim točkama u južnoj Europi.




Dvoje francuskih turista, Daniel i Florence Gastaldi, pridružili su se Pedersenu na turi starog dijela Stockholma.


“Lijepo je pobjeći od toplinskog vala”, rekao je nedavno umirovljeni par iz južnofrancuskog grada Marseillea.




“Sretni smo što smo pronašli hladnije temperature”, rekli su.


Koncept “coolcationa” – odmora u hladnijem podneblju – ubrzano se širi posljednjih godina i čini se da je 2026. eksplodirao.


Na francuskoj verziji Hotels.com pretrage za sobe u danskoj prijestolnici Kopenhagenu porasle su za 246 posto od prvog toplinskog vala koji je pogodio Francusku u svibnju. One za Dublin u Irskoj porasle su za 151 posto.


Trend nije ograničen samo na Francusku. Jonna Robertson, savjetnica za putovanja u njujorškoj agenciji Fora Travel, rekla je da je uočila taj fenomen u Sjedinjenim Državama, koje su također doživjele udio vrućeg vremena.


“Oslo je zabilježio rast rezervacija od 154 posto u usporedbi s prethodnom godinom, Helsinki 124 posto… Ti mi brojevi govore da putnici aktivno traže lokacije izvan tradicionalnih ljetnih žarišta”, rekla je stručnjakinja i osnivačica Coolcation Adventures.


U Francuskoj stručnjaci iz industrije navode da su primijetili rastuću popularnost planinskih odmarališta tijekom ljeta.


“Razlog je što na većim nadmorskim visinama dolazi do jasnog pada temperatura navečer i noću, što boravke čini puno ugodnijima”, rekao je Jean-Pascal Chopard, ravnatelj turističke zajednice planinske regije Jura.


Jug ostaje popularan


No hoće li ovaj trenutačni entuzijazam promijeniti geografiju međunarodnog turizma?


Izbori putnika ovise o čitavom nizu različitih čimbenika, a ne isključivo o cijenama, ističu stručnjaci.


A južna Europa, koja je tradicionalno jeftinija od sjevera, ostaje na vrhu najpopularnijih destinacija.


“Sve europske zemlje zabilježile su porast dolazaka turista i nema uočljivog trenda povezanog s toplinom”, rekao je švedski profesor Stefan Gossling, specijalist za turizam.


“Temperatura je jedan od aspekata koje ljudi uzimaju u obzir kada idu na odmor”, rekao je za agenciju AFP.


“Ali ima i mnogo drugih elemenata. Italija nije Danska u smislu kulture, okoliša, cijena. Sve to znači da ljudi lako ne mijenjaju destinacije kada imaju omiljenu”, rekao je.


Norveška agencija za promicanje turizma složila se.


“Naša nedavna istraživanja posjetitelja pokazuju da otprilike svaki peti turist smatra hladnije ljetne temperature jednim od razloga za odabir Norveške”, rekla je.


Ipak, “klima je samo jedan od mnogih čimbenika koji utječu na odluke o putovanju”, tvrdila je.


Sigurnost, priroda, pristupačnost, zračne veze i tečajevi valuta također igraju ulogu.


Nadalje, mediteranske zemlje imaju vrlo razvijenu turističku infrastrukturu.


Doista, broj posjetitelja nastavlja pokazivati važnost toplih zemalja. Grčka je, primjerice, prošle godine imala svoju najbolju godinu do sada po broju posjetitelja, kao i Španjolska.


U Španjolskoj je potrošnja domaćih i stranih turista već porasla za više od osam posto u drugom tromjesečju 2026., prema podacima koje je nedavno objavio Exceltur, organizacija koja okuplja glavne španjolske turističke tvrtke.


Jonna Robertson iz tvrtke Fora računa na sezonsku preraspodjelu, pri čemu bi se putovanja u toplije krajeve odvijala u proljeće ili jesen kako bi se izbjegli i prekomjerni turizam i iscrpljujuće temperature.