Petak, 17. srpnja 2026

Weather icon

Vrijeme danas

27 C°

Odlični rezultati

U Pagu ostvareno oko pet posto više dolazaka i tri posto više noćenja: 'Cilj je produljenje turističke sezone i razvoj cjelogodišnje ponude'

Autor: Doris Babić

17.07.2026. 20:10
U Pagu ostvareno oko pet posto više dolazaka i tri posto više noćenja: 'Cilj je produljenje turističke sezone i razvoj cjelogodišnje ponude'

Foto: Katica Mustapić



Premda je turistička sezona u cijeloj Lijepoj Našoj započela uz određenu dozu neizvjesnosti, prvi rezultati pokazuju da Pag i ove godine bilježi pozitivan turistički trend. U odnosu na isto razdoblje prošle godine, ostvareno je oko pet posto više dolazaka i tri posto više noćenja, a upravo je uspješna predsezona potvrdila da grad sve manje ovisi samo o suncu i moru. Naime, uz bogat program događanja, ulaganja u komunalnu infrastrukturu i sve veći naglasak na autentičnim doživljajima, u Gradu Pagu i Turističkoj zajednici uvjereni su da destinacija ima još mnogo prostora za rast.


Iznad očekivanja




Svakako, gradonačelnik Stipe Žunić ocjenjuje kako je sezona započela iznad očekivanja.


– Svibanj je bio vrlo dobar, jednako kao i početak lipnja. U drugom dijelu lipnja zabilježili smo blagi pad, što je možda dijelom povezano s velikim sportskim događanjima i drugim vanjskim okolnostima, no ukupni rezultati i dalje su pozitivni. Bilježimo oko pet posto više dolazaka i tri posto više noćenja nego prošle godine, tako da možemo biti zadovoljni dosadašnjim tijekom sezone, posebno kada se zna da nas glavni dio tek očekuje, kaže Žunić.


Sličnu ocjenu daje i direktorica Turističke zajednice Grada Paga, Martina Pernar Škunca, ističući kako su rezultati ostvareni unatoč velikoj neizvjesnosti koja je obilježila pripreme za ovu turističku godinu.




– Posebno veseli rast u hotelskom i kamping smještaju, dok nažalost bilježimo pad u segmentu privatnog smještaja. To nije problem samo Paga, nego trend koji je prisutan u cijeloj Hrvatskoj, a privatni iznajmljivači čine okosnicu naše turističke ponude i svakako će trebati pronaći način kako im pomoći da ostanu konkurentni, naglašava Pernar Škunca.





A kako bi grad što spremnije dočekao sezonu, značajan dio aktivnosti bio je usmjeren na uređenje javnih površina i komunalne infrastrukture. Prema riječima gradonačelnika, cilj nije bio samo uljepšati grad, nego podići ukupnu kvalitetu boravka gostiju i svakodnevnog života stanovnika.


– Posebnu pozornost posvetili smo uređenju komunalne infrastrukture, zelenih površina i plaža. Kontinuirano ulažemo u poboljšanje kvalitete boravka gostiju, a istodobno zajedno s Turističkom zajednicom dodatno razvijamo program manifestacija jer upravo spoj uređene destinacije i kvalitetnih sadržaja daje najbolji rezultat, kaže Žunić i dodaje kako ulaganja obuhvaćaju mnogo više od onoga što je oku vidljivo.


Složene procedure


– Ulaganja u komunalnu infrastrukturu izravno utječu na kvalitetu boravka gostiju, od uređenja javnih površina do poboljšanja vodoopskrbne i odvodne mreže. Naš je cilj da Pag bude destinacija koja je jednako funkcionalna koliko je i lijepa. Tijekom protekle godine puno se radilo na terenu, ali dio većih projekata na komunalnoj infrastrukturi, pomorskom dobru i cestama još nije u potpunosti realiziran zbog složenih procedura, potrebne dokumentacije i dozvola. Ipak, projekti se kontinuirano pripremaju i vjerujem da ćemo već do sljedeće turističke sezone napraviti vidljiv iskorak i dodatno unaprijediti kvalitetu destinacije, ističe gradonačelnik.


Naglašava i kako Grad redovito komunicira s turističkim sektorom. Suradnja s ugostiteljima, hotelijerima, iznajmljivačima i lokalnim poduzetnicima vrlo je dobra. Zajednički prepoznaju probleme i traže rješenja koja koriste cijeloj zajednici.


– Redovito surađujemo i s Udruženjem obrtnika, s kojim koordiniramo aktualnu problematiku kako bismo pravodobno reagirali na potrebe naših poduzetnika, dodaje Žunić.



Osim toga, u Turističkoj zajednici smatraju da su upravo događanja organizirana tijekom proljeća dala važan doprinos dobrim rezultatima. Primjerice, program »Proljeće u Pagu« okupio je niz gastronomskih, kulturnih i outdoor manifestacija kojima se pokazalo da Pag ima što ponuditi i izvan vrhunca ljeta.


– Pag je u proljeće iznimno atraktivan zbog ugodnih temperatura koje su idealne za boravak u prirodi i outdoor aktivnosti. Kada tome dodate sezonu mladog paškog sira, skute i janjetine, dobivate spoj sporta, prirode i gastronomije koji je sve traženiji među gostima, govori Pernar Škunca.


Autentični proizvodi


Među događanjima posebno izdvaja En Primeur, odnosno premijeru mladih paških sireva, festival janjetine Kaloka, Pašku gradeladu, Dane Svetog Trna te manifestaciju »Pag u zagrljaju prirode«, posvećenu bioraznolikosti otoka.


Upravo zbog bogatog ptičjeg svijeta Pag se ove godine predstavlja i na Global Bird Fairu u engleskom Rutlandu, jednom od najznačajnijih svjetskih sajmova posvećenih promatračima ptica.


Direktorica Turističke zajednice smatra kako najveća snaga Paga leži upravo u njegovim autentičnim proizvodima i baštini.


– Pag je jedini hrvatski otok koji ima čak tri proizvoda sa zaštićenom oznakom izvornosti – pašku sol, paški sir i pašku janjetinu. Kada tome dodate pašku čipku koja je pod zaštitom UNESCO-a, jasno je koliko bogatstvo čuvamo. Na prvi pogled netko će reći da je ovo surov, kamenit kraj u kojem malo toga uspijeva, ali upravo je iz tog kamena nastala jedna od najprepoznatljivijih hrvatskih priča, kaže Pernar Škunca.



Veliko je to bogatstvo, suvremeni gost sve manje traži samo sunce i more, a sve više autentičan doživljaj destinacije.


– Ljudi žele upoznati način života lokalnog stanovništva, kušati proizvode ondje gdje nastaju, upoznati njihove proizvođače i razumjeti krajolik iz kojeg dolaze. Upravo su naši zaštićeni proizvodi ono po čemu se razlikujemo od drugih destinacija, napominje.


Upravo to potvrđuju i reakcije gostiju koji, uz plaže i jedinstveni mjesečev krajolik, posebno ističu gastronomiju, kulturnu baštinu i bogatu tradiciju, a jedan od vrhunaca predsezone bio je 15. Međunarodni festival čipke koji je okupio sudionike iz deset zemalja te kroz izložbe, radionice, modne revije i koncerte još jednom pokazao međunarodni ugled paške čipke.


Nadaleko poznati karneval


– Ono što nam nedostaje jest Muzej paške čipke. Današnja galerija vrijedno radi zahvaljujući Društvu paških čipkarica »Frane Budak«, ali vjerujem da čipka zaslužuje reprezentativan muzej i interpretacijski centar koji će ovu vrijednu hrvatsku rukotvorinu predstaviti na razini kakvu zaslužuje, smatra Pernar Škunca.


Pred Pagom je sada najbogatiji dio ljeta. Posebno mjesto zauzima 67. Paški ljetni karneval, najstariji ljetni karneval na Jadranu, koji će se održati 24. i 25. srpnja.


– To nije samo maskenbal nego prilika da gostima pokažemo našu tradiciju. Oni zajedno s nama plešu paško kolo, upoznaju narodne običaje, gledaju nastupe KUD-a Družina i pučku igru Robinja. Ove godine dolaze nam i Halubajski zvončari pa vjerujem da će karneval biti prava atrakcija, kaže direktorica TZ-a.



Nakon toga slijede proslava Velike Gospe, Paške litnje igre, smotra klapa, Pag Art Festival, Burafest, dok će rujan obilježiti Mjesec paške soli i Dani liganja.


I Grad i Turistička zajednica slažu se kako upravo razvoj sadržaja izvan glavne sezone predstavlja najveći razvojni potencijal.


– Naš strateški cilj je produljenje turističke sezone i razvoj cjelogodišnje turističke ponude kroz ulaganja u infrastrukturu, kulturni i gastro turizam te bolju prometnu povezanost. Želimo da Pag bude destinacija koja živi tijekom cijele godine. Posebnu pažnju posvećujemo i zdravstvenoj skrbi, kako za naše građane, tako i za turiste tijekom sezone jer kvalitetna zdravstvena zaštita danas je važan dio ukupne kvalitete života i boravka u destinaciji, zaključuje gradonačelnik Žunić.


Dosadašnji rezultati pokazuju da Pag sve uspješnije gradi upravo takvu priču. Umjesto destinacije koju obilježavaju samo dva ljetna mjeseca, sve se više profilira kao mjesto u kojem se priroda, baština, gastronomija i aktivni odmor nadopunjuju tijekom većeg dijela godine, a upravo bi to moglo biti njegovo najveće turističko bogatstvo u godinama koje dolaze.


Odakle su gosti?


Najviše gostiju i dalje dolazi iz Slovenije, Hrvatske, Njemačke, Poljske, Češke i Austrije, no u Turističkoj zajednici primjećuju rast interesa i s novih tržišta, posebno među gostima koji traže aktivan odmor, gastronomiju i autentične sadržaje.