"Pametna sela prilika su za ujednačen razvoj Hrvatske i povratak života u ruralna područja”

Razvoj ruralnih područja uobličen u konceptu Pametnih sela vrlo je aktualna tema kojoj se na razini Europe posvećuje sve više pozornosti s ekonomskog, demografskog i ekološkog aspekta. Hrvatska nije iznimka po ovom pitanju, osobito uzimajući u obzir prirodna bogatstva kojima naša domovina obiluje. njezin gospodarski potencijal i probleme depopulacije ruralnih područja s kojima je, nažalost, već godinama suočena. Shodno navedenom, jučerašnja konferencija u organizaciji zastupnika u Europskom parlamentu doc. dr. sc. Tomislava Sokola i Zadarske županije pod nazivom “Pametna sela-europski koncept razvitka ruralnih područja,” održana u Centru za kreativne industrije u Zadru, pružila je uvid u važnost koju koncept Pametnih sela posjeduje za budućnost naše zemlje i naših građana te Europske unije općenito.

U sklopu konferencije održana je i panel rasprava na temu “Pametna sela – mogućnosti i dosadašnje prakse u RH”. Sudionici panela su bili: Tormislav Bulić, gradonačelnik Grada Benkovca, lvica Šarić, načelnik Općine Zemunik Donji, Marina Dujmović Vuković, ravnateljica ZADRA NOVA- Agencije za razvoj Zadarske županije, Ivica Pintur, ravnatelj AGRRA- Agencije za ruralni razvoj Zadarske županije, Ivan Čupić, voditelj FLAG Lostura te Marta Pintur Bosna, dopredsjednica i voditeljica ureda Udruge za ruralni razvoj Ravni kotari. Konferenciji su, između ostalih, nazočili i zastupnik u Europskom parlamentu Tomislav Sokol, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede RH Zdravko Tušek, ministar regionalnog razvoja i EU fondova Šime Erlić, župan Zadarske županije Božidar Longin, gradonačelnik Zadra Branko Dukić dok se putem video poruke okupljenima obratila i potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica.

Pametna sela usmjerena su na jedinice lokalne samouprave u ruralnim i otočnim područjima koje koriste inovativna rješenja. Od 2021. godine sve države članice Europske unije imaju obvezu izdvajati najmanje 5 posto sredstava za provedbu koncepta pametnih sela. Primjenjujući koncept pametnih sela, u suradnji s jedinicama lokalne samouprave kreiraju se strateške aktivnosti koje će primjenom moderne tehnologije doprinijeti unaprjeđenju života lokalnog stanovništva, razvoju održive poljoprivrede, povećanju turističke konkurentnosti te prepoznatljivosti destinacije.

– Ruralna područja, odnosno sela, suočavaju se s velikim problemima u cijeloj EU. Dakle, od nedovoljne prometne povezanosti, nedostataka temeljne infrastrukture, dostupnosti ključnih javnih usluga poput obrazovanja i zdravstva i sl. Problemi su svugdje slični, negdje veći, negdje manji. U tom smislu mi u EU već godinama radimo na promoviranju koncepta pametnih sela čija ideja je da se uloži doista puno u razvoj sela, ali ne samo u poljoprivredu, ulaganje u tehnološki napredak poljoprivrede i njezinog podizanja na viši nivo, ali je važno ulagati i u prometnu infrastrukturu, zdravstvenu i obrazovnu infrastrukturu, širokopojasni internet, dakle kako bi ljudima koji žive na selu bili dostupni svi sadržaji koje imaju ljudi koji žive u gradovima. Za to su potrebne investicije, kreativno ulaganje u nove tehnologije, u digitalnu tehnologiju, širokopojasni internet, ali cilj nam je doista da se standard života na selu podigne na višu razinu. Ova kriza je pokazala koliko je selo važno, odnosno da bez proizvodnje hrane država ne može opstati. Ona treba što manje ovisiti o uvozu hrane iz drugih zemalja i u tom smislu za RH je od strateškog značaja da se doista sela revitaliziraju te učine atraktivnima za život kako ljudi ne bi odlazili, kako bi se zaustavila depopulacija, odnosno starenje i kako bismo na kraju privukli mlade obitelji da dođu živjeti na selo, poručio je Tomislav Sokol, zastupnik u Europskom parlamentu.

Smatra kako se prvi pomaci po tom pitanju već događaju. Nakon uspješnih pilot projekata, na plenarnoj sjednici u ožujku 2019. godine Europski parlament je prihvatio pametna sela kao novi koncept razvoja ruralnih područja za razdoblje 2021.-2027. godine te je donesena odluka o financiranju iz Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda s najmanje 2,4 milijarde eura, s mogućnosti dodatnog financiranja iz ostalih fondova.

– Velika su ulaganja, imamo na raspolaganju rekordna financijska sredstva kako iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti za digitalizaciju, ali i za ulaganja u zdravstvo, te naravno i rekordna sredstva iz Kohezijske politike. Zajedničkim djelovanjem europske, nacionalne i lokalne razine možemo jako puno učiniti da se ta sredstva utroše na najbolji mogući način, da se sela učine atraktivnijima za život, da ih doista revitaliziramo i da vratimo mlade na selo, što je na kraju i najvažnije, zaključio je Sokol.

Misao vodilja Inicijative pametnih sela je potaknuti i omogućiti lokalnom stanovništvu da usmjerava vlastiti društveni i gospodarski razvoj. Ono je najbolje upoznato sa problematikom, a time i realnom slikom mogućeg razvoja određenog područja. Takav razvoj koncepta pametnih sela prepoznat je i u Nacionalnoj razvojnoj strategiji Republike Hrvatske do 2030. kao model razvoja ruralnih područja. Kao rezultat očekuje se društveno-gospodarski razvoj ruralnih, brdsko-planinskih te otočnih područja. Iako u zakonodavstvu EU ne postoji definicija “pametnog sela”, postoji niz prepoznatljivih obilježja povezanih s konceptom pametnog sela, poput sudjelovanja lokalne zajednice i upotrebe digitalnih alata koji se smatraju ključnim elementima. Koncept podrazumijeva sudjelovanje lokalnog stanovništva u poboljšanju njihovih ekonomskih, socijalnih i okolišnih uvjeta, suradnju s drugim zajednicama, socijalne inovacije i razvoj pametnih seoskih strategija. Digitalne tehnologije mogu se primijeniti na mnoge aspekte života i rada u ruralnim područjima. Koncept pametnog sela također sugerira usvajanje pametnih rješenja u javnom i privatnom sektoru u širokom spektru, poput poboljšanja pristupa uslugama, razvoja kratkih lanaca opskrbe hranom i razvoja obnovljivih izvora energije. Pametna sela podrazumijevaju: ulaganja u infrastrukturu, razvoj poslovanja, dobro upravljanje, jačanje ljudskog kapitala te izgradnju dodatnih kapaciteta i zajednice. Nadalje, ona pod razumijevaju i pristup e-uslugama, inovativna rješenja za ekološke probleme, učinkovitu upotrebu resursa, primjenu kružnog gospodarstva, prodaju lokalnih proizvoda, poticanje agro-prehrambenih projekata uz korištenje najnovijih tehnologija te razvoj turizma i kulturnih aktivnosti.

Zadarski župan Božidar Longin istaknuo je kako živimo u županiji koja je prije 30-ak godina doživjela ratna stradanja kada je veliki broj stanovnika iz ruralnog dijela županije preselio u gradove, najvećim dijelom u Zadar čime je pritisak doseljavanja bio iznimno velik u obalnom području Zadarske županije.

– Cilj policentričnog načina razvoja koji provodimo od samih početaka bio je u svim dijelovima naše županije stvoriti dobre uvjete za život, a to podrazumijeva kvalitetan život i infrastrukturu. Kada to postignemo mladi ljudi će se vraćati u ruralne dijelove. Posljednjih godina, porastom cijena nekretnina, ulaskom u Schengen, odnosno u eurozonu stvoren je opet veliki pritisak na našu obalu. Tako da sada u našoj županiji imamo situaciju da se dosta mladih ljudi vraća, odnosno iseljava se iz grada na rubne dijelove grada, ali i na sela. Razvidno je kako i turizam ulazi sve dublje u Zadarsku županiju. To apsolutno podržavam, a radit ćemo i dalje na tom policentričnom razvoju naše županije kako bismo stvorili što bolje uvjete mladim ljudima kako bi mogli opstati na ruralnim selima, odnosno područjima, kazao je Longin.

Osvrnuo se i na činjenicu kako mjesta u Ravnim kotarima, odnosno dio koji se oslanja na Ličko-senjsku županiju nemaju priključke na vodovodnu mrežu što je osnova života u 21. stoljeću.

– Od početka kada smo okončali ratna zbivanja, vrlo agresivno smo krenuli s izgradnjom infrastrukture na području cijele naše županije. Infrastruktura je temelj za dolazak, odnosno početak novog života na ovom području. Mislim da smo napravili puno, a i u svim našim projektima i programima uvijek je infrastruktura na prvom mjestu, odnosno ceste i sve ono što je bitno kako bi se život neometano odvijao u svakom kutku naše županije koja se proteže do granice s BiH, istaknuo je Longin.

Ministar regionalnog razvoja i EU fondova Šime Erlić upozorio je na činjenicu kako se zbog globalne krize razvijaju drugačiji trendovi u društvu te doprinose da ljudi na drugačiji način promišljaju život te se sve više odlučuju za drugačiji tip života, upravo onaj na selu.

– Mi moramo sa svojim mjerama, odnosno politikama odgovoriti na te nove izazove te približiti ta područja upravo mladim ljudima, obiteljima kako bi mogli živjeti pod sličnim, ili jednakim uvjetima kao što mogu živjeti ljudi u urbanijim središtima barem što se tiče osnovne infrastrukture. Naravno da to nije jednostavno. U Ministarstvu regionalnog razvoja i EU fondova imamo cijeli niz dostupnih instrumenata kojima ulažemo sredstva i u ruralna područja. Mi ih klasificiramo drugačije te to nazivamo potpomognuta područja, brdsko-planinska i otoci te na takav način prepoznajemo različita područja u RH sa svim njihovim specifičnostima. Cilj je isti, u ta područja se ulaže cijeli niz mjera infrastrukture iz EU fondova i činjenica je da se to događalo posljednjih nekoliko godina. Područje Zadarske županije bilo je poprilično uspješno u povlačenju sredstava iz EU, oko 500 milijuna eura različitih projekata je povučeno i realizirano diljem ove županije. Dobar dio tih sredstava je završio u ruralnim krajevima. Međutim, potrebe su puno veće te vjerujem da će se u slijedećoj financijskoj omotnici koja je ispred nas realizirati još cijeli niz projekata koji će pokrenuti novi investicijski ciklus, a nama u ministarstvu jedna od temeljnih politika i premisa jest da dobar dio tih sredstava završi upravo na područjima koja nisu urbana, koja nisu razvijena, kako bi se taj standard života što je više moguće izjednačio s onim koji je prisutan u razvijenijim središtima, a prije svega u gradovima. Dobro je da se o ovome govori te da promišljamo i progovaramo o konceptu života u selima za budućnost koja je ispred nas, poručio je Erlić.

Prema podacima Popisa stanovništva za 2021. godinu trend depopulacije u Zadarskoj županiji vidljiv je u odnosu na prethodni popis stanovništva iz 2011. godine pri čemu su osobito pogođena ruralna područja, imamo 10 tisuća stanovnika manje, no od svih hrvatskih županija ta brojka spada u najblažu depopulaciju. Zadarski gradonačelnik Branko Dukić istaknuo je kako se upravo ovim europskim konceptom razvitka ruralnih područja traže nove perspektive i učinkoviti modeli s ciljem poboljšanja života i infrastrukture na otočnom području, ponajprije kroz razvoj zdravstvene i obrazovne infrastrukture, ali isto tako i za poboljšanje pristupa svim javnim uslugama.

– Zadar svoj koncept pametnog grada razvija godinama. Danas imamo izgrađenu zajedničku ICT infrastrukturu s vlastitom optičkom i wi-fi mrežom, snažne serverske kapacitete i sl. Tu infrastrukturu danas čini preko 72 kilometra vlastite optičke mreže koja povezuje preko 110 lokacija, a dio njih, wi-fi i na otocima. Zadar je jedan od rijetkih gradova u RH koji ima ovako razvijenu gradsku internetsku mrežu. Naš Inovativni Zadar osmišljava i testira različita rješenja fokusirana na komunalnim uslugama kao što su vodomjeri, pametna rasvjeta, pametno parkiranje, kakvoća zraka i buke i sl. Ipak, ta digitalna tranzicija većim dijelom ne doseže do pučinskih otoka s ukupno 11 naselja u sastavu Grada Zadra koji zbog svojih specifičnosti, udaljenosti i odvojenosti morem zahtijevaju zasebna rješenja. S raspoloživim kohezijskim sredstvima otvara nam se i nova perspektiva ulaganja u digitalne tehnologije u našim otočnim naseljima, čijim korištenjem i mogućnostima ostvarujemo jednu od temeljinih pretpostavki revitalizacije naših otoka i održivo korištenje njihovih resursa. Upravo zbog toga su potrebne ovakve konferencije, odnosno razmjena iskustava i novih ideja s ciljem sveopćeg boljitka našeg grada, županije i RH, zaključio je zadarski gradonačelnik.