Austrija traži 40.000 sezonaca, stotine Hrvata na razgovoru: Radnici nikad nisu bili tako traženi!

Očekivano, većina oglašenih radnih mjesta na sajmu odnosila se na sezonski rad, no u značajnom broju oglasa poslodavci su nudili i mogućnost zasnivanja stalnog radnog odnosa nakon završetka ljetne turističke sezone.

– Pored posloprimaca iz Hrvatske, sajam je ponovo pobudio veliki interes i kod radnika iz regije te je, kao i prethodnih godina, zabilježen velik broj prijava na oglašena radna mjesta kandidata iz susjednih zemalja.

Najviše interesa za pronalaskom sezonskog posla u Hrvatskoj i ove godine su iskazali posloprimci iz Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije i Srbije, naveo je Alen Mrvac s portala MojPosao, organizatora ovog online sajma poslova.

Da je potražnja za radnom snagu u punom jeku, pokazuje i novi Online Vacancy Index (OVI), mjesečni indeks online oglasa slobodnih radnih mjesta razvijen na Ekonomskom institutu u Zagrebu u suradnji s portalom MojPosao.

OVI indeks je tako u siječnju zabilježio povećanje od 5,4 posto u odnosu na prethodni mjesec, što je poboljšanje u odnosu na prosinac kada je indeks pao za 2,5 posto na mjesečnoj razini. Rast je još izraženiji na godišnjoj razini s obzirom na to da je potražnja za radnicima porasla za 10,1 posto u odnosu na godinu ranije, odnosno siječanj 2022.

U Ekonomskom su institutu naveli kako su najtraženija zanimanja bila prodavač, kuhar i knjigovođa, dok su konobari ovoga puta pali na četvrto mjesto, a skladištar je zauzeo petu poziciju.

Najveće apsolutno smanjenje broja oglasa na godišnjoj razini u siječnju zabilježeno je u zanimanjima programer i građevinski radnik, dok je najveće povećanje opaženo kod prodavača, knjigovođa i medicinskih sestara. U odnosu na siječanj 2022., značajnije se povećao udio oglasa u kojima se tražila srednja stručna sprema, i to s 31,4 na 35,2 posto, kao i niskokvalificirani rad čiji je udio porastao sa 6,8 na 9,6 posto.

Udio oglasa u kojima se nudi ugovor na neodređeno porastao je s 45,3 na 46 posto, dok se udio oglasa u kojima se nudio ugovor na određeno u godinu dana također blago povećao s 46,3 na 46,8 posto.

Što se geografske raspodjele poslova tiče, broj oglasa zabilježio je povećanje u svim hrvatskim regijama, najviše na sjevernom Jadranu, i to za čak 44,2 posto, što najvjerojatnije upućuje na to da je ove godine potražnja za sezonskim radom započela nešto ranije nego inače, kažu u Ekonomskom institutu.

Inače, kontinentalni dio Hrvatske zabilježio je povećanje broja oglasa, pri čemu je iznenađujuće prednjačila istočna Hrvatska s godišnjom stopom rasta od 17,4 posto. Najveći pozitivan doprinos rastu broja oglasa u istočnoj Hrvatskoj dali su oglasi za kuhare, prodavače i konobare.

Kopneni dio

Dakle, sezonce se naveliko traži na moru, ali polako sve više i u kopnenom dijelu Hrvatske. No nije samo Hrvatska ta koja ima velik manjak sezonske radne snage. Njemačka ove godine potražuje oko 50.000 stranih radnika, Austrija oko 40.000… S

igurno je da su ove zemlje velika konkurencija u smislu privlačenja djelatnika što pokazuje i činjenica da je regionalni bazen radne snage, dakle, regija koja obuhvaća Bosnu i Hercegovinu, Srbiju i Makedoniju, već praktički ispražnjen te je sve teže doći do radnika iz ovih zemalja.

Naime, nekome iz BiH se, kada već odlazi od kuće, u principu više isplati otići na rad u Bavarsku ili Austriju gdje će imati veću plaću nego u Hrvatskoj, a koja je lani izdala oko 32.000 radnih dozvola za radnike iz trećih zemalja, od čega najveći dio za rad u građevini i turizmu.

Inače, Austrijanci, pogotovo tvrtke upravo iz turističkog sektora, već nekoliko godina aktivno traže radnu snagu i u Hrvatskoj, s time da su lani ovdje ponudu poslova imale čak i hotelske firme iz Bavarske.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, lani je tako iz evidencije nezaposlenih izašlo 3.660 osoba zbog zapošljavanja u inozemstvu, a samo tijekom prosinca bilo je 525 takvih izlazaka iz evidencije. Jasno, riječ je samo o radnicima koji su bili prijavljeni na birou, uz što treba uzeti u obzir i odlaske onih koji su van otišli, a da nisu bili u evidenciji HZZ-a.

Što se, pak, tiče Austrije, HZZ je prije nekoliko godina pokrenuo pilot-projekt u suradnji s austrijskom javnom službom za zapošljavanje (AMS) u posredovanju za zapošljavanje u zimskoj sezoni u Austriji.

Tako se svake godine pruža mogućnost hrvatskim radnicima za rad u zimskoj sezoni u Austriji te se na taj način sezonskim radnicima omogućava ostanak u zaposlenosti i tijekom zimskih mjeseci. U prosincu 2022. iz evidencije nezaposlenih HZZ-a izašle su 284 osobe zbog zapošljavanja u Austriju.

Činjenica je da turisti u Austriji mogu birati između više od 48.000 ugostiteljskih objekata, gotovo 16.000 hotela te preko 18.000 poduzeća specijaliziranih za sportske aktivnosti. Austrijski turistički sektor direktno zapošljava oko 300.000 djelatnika, a oko 700.000 radnih mjesta izravno je vezano uz turistički sektor.

I sami austrijski poslodavci su, dakle, i krajem prošle godine u Hrvatskoj tražili djelatnike u turizmu. Naime, od 2018. Ured Advantage Austrija u Zagrebu, koji je jedna od podružnica vanjskotrgovinskog odjela Austrijske gospodarske komore od 2018. u Hrvatskoj organizira sajam poslova.

Tako se, primjerice, 2021. prijavio rekordan broj austrijskih firmi. Prema riječima Sonje Holocher-Ertl, savjetnice za trgovinske odnose u zagrebačkom uredu Advantage Austrija, krajem prošle godine su iz organizacijskih razloga malo izmijenili format samog sajma.

Odlučili smo se za manji broj austrijskih sudionika, jednostavno kako bismo ih mogli bolje predstaviti hrvatskim kandidatima. Na sajmu je sudjelovalo ukupno 18 hotelskih poduzeća iz Tirola, Salzburga, Koruške i Vorarlberga. Oko 350 do 400 kandidata je obavilo razgovore s nazočnim austrijskim poduzećima.

Austrijska poduzeća su kao veliku prednost hrvatskih kandidata istaknuli njihovo iskustvo i poznavanje stranih jezika. Iako je engleski preuzeo primat u turizmu, oko 25 posto kandidata na sajmu je navelo i njemački kao jezik sporazumijevanja, kazala je Holocher-Ertl.

Podsjetila je kako se i Austrija, kao i sve europske zemlje, bori s općim nedostatkom kvalificirane radne snage u svim sektorima, pa tako i u turizmu.

– Austrijski poslodavci se bore protiv toga stimulacijama, fleksibilnošću radnog vremena, raznim školovanjima i edukacijama, suradnjom s ugostiteljskim školama, ali i zapošljavanjem stranih radnika, prije svega iz susjednih zemalja.

Isto tako nakon koronakrize, koja je jako utjecala na odljev radnika iz turizma i ugostiteljstva, prošle godine poslodavci iz ovog sektora osjetili su i trend povrata radnika u turizam i ugostiteljstvo, dodala je savjetnica za trgovinske odnose u Advantage Austria u Zagrebu.

Inače, austrijska gospodarska komora provodi i i inicijativu Nastavnici u poduzeća – praksa za nastavnike, koja je prošle godine osigurala praksu za oko 150 nastavnika u 80-ak hrvatskih poduzeća.

– Vjerujemo da će i bolja suradnja između gospodarstva i strukovnih škola pomoći u privlačenju učenika u strukovna zanimanja te tako utjecati i na raspoloživost kvalificiranih radnika u Hrvatskoj, zaključila je Holocher-Ertl.

Hrvatski turizam će ove godine trebati više djelatnika no ranije

Činjenica je da je iz godine u godinu sve teže naći radnike u turizmu pa se poslodavci sve više okreću i zemljama poput Indije, Nepala ili Filipina.

Sigurno je da će ove godine hrvatski turizam trebati i više radnika nego prošlih godina, uz ostalo, i zbog činjenice kako neki objekti nisu ni otvarani jer u njima nije bilo nikoga za raditi, iako je potražnja turista bila iznad svih očekivanja te bi se i ti objekti bili popunili gostima.