ZADARSKO KULTURNO NASLJEĐE Tea Kulaš u Ateni izvela svjetsku praizvedbu Šipuševa djela inspiriranog Brkanom

U Ateni je prošloga tjedna predstavljen multimedijski umjetnički projekt „Slike vremena… zvukovi sjećanja”, jedinstveno događanje koje je u prostoru Filološkog društva Parnassos povezalo glazbu, fotografiju i film te grčkoj publici približilo kulturnu baštinu Zadra i Hrvatske.

Projekt, koji je započeo još 2022. godine na inicijativu Umjetničke organizacije Zara i umjetničke voditeljice Tee Kulaš, nastao je iz ideje da se kulturno nasljeđe Zadra predstavi kroz suvremeni interdisciplinarni format. Nakon prvotne izvedbe u Zadru, razvoj projekta kulminirao je prošloga tjedna u Ateni, gdje je predstavljen grčkoj publici. Njegova realizacija okupila je hrvatske i grčke umjetnike, kustose i producente, stvarajući prostor susreta između dviju kulturnih sredina, s posebnim naglaskom na Zadar kao grad iznimno bogate kulturne baštine i snažnog umjetničkog identiteta.

Atensko predstavljanje pokazalo je kako se hrvatska kulturna baština može približiti međunarodnoj publici na način koji nije samo reprezentativan, nego i stvaralački živ. Umjesto klasičnog predstavljanja pojedinih umjetnika ili djela, oblikovano je cjelovito iskustvo u kojem se glazba, fotografija i film međusobno nadopunjuju, otvarajući nove načine čitanja zadarske umjetničke povijesti.

Za Zadar ovaj projekt ima posebnu važnost jer njegovo kulturno nasljeđe smješta u međunarodni kontekst i pokazuje ga kao izvor suvremenih umjetničkih interpretacija. Za hrvatsku kulturu u Grčkoj projekt predstavlja vrijedan primjer kulturne diplomacije, suradnje i promocije nacionalne umjetničke baštine kroz visoko profiliran interdisciplinarni program.

Velik odaziv publike i iznimno pozitivne reakcije nakon događanja potvrdili su da ovakav oblik predstavljanja hrvatske umjetnosti ima snažan komunikacijski potencijal. Atenska izvedba projekta „Slike vremena… zvukovi sjećanja” tako je ostvarila važan iskorak u promociji Zadra i Hrvatske u Grčkoj te otvorila prostor za buduće kulturne suradnje između hrvatskih i grčkih umjetnika i institucija.

Središnji dio večeri bio je orguljski recital zadarske orguljašice i muzikologinje Tee Kulaš, koja je izvela svjetsku praizvedbu novog opsežnog djela Berislava Šipuša „Slike vremena… zvukovi sjećanja”. Djelo je nastalo na njezin poticaj, inspirirano fotografijama velikog zadarskog fotografa Zvonimira Brkana, jednog od najznačajnijih predstavnika hrvatske fotografije 20. stoljeća.

Šipuševa skladba tretira Brkanove fotografije kao prostor zvučnog promišljanja slike, vremena i memorije. Kroz trinaest stavaka skladatelj otvara različite zvukovne svjetove, gradeći glazbeni odgovor na Brkanovu poetiku crno-bijele fotografije, njegove snažne kontraste, atmosferu svakodnevice i gotovo nadrealne prizore.

Uz Šipuševo djelo, na programu su bila i djela dvojice Brkanovih suvremenika, Albe Vidakovića i Krste Odaka, čime je koncert dodatno smješten u širi hrvatski glazbeni i povijesni kontekst. Time je večer dobila karakter promišljenog umjetničkog dijaloga između fotografije, glazbe i kulturne memorije jednog prostora.

Izložbeni dio projekta predstavio je odabrane crno-bijele fotografije Zvonimira Brkana. Posebnu težinu izložbenom dijelu projekta dalo je sudjelovanje Eleni Varopoulou, ugledne grčke teatrologinje, kritičarke, esejistice, prevoditeljice i kustosice, poznate po dugogodišnjem radu u području europske umjetnosti i kazališta. Njezina kustoska koncepcija omogućila je da se zadarska fotografska baština predstavi atenskoj publici kroz senzibilitet grčkog kulturnog prostora, ali i kroz širi europski umjetnički kontekst. Stručni i arhivski kontekst projektu je dala Zrinka Brkan Klarin, povjesničarka umjetnosti, arheologinja, unuka Zvonimira Brkana i voditeljica njegova arhiva, kao čuvarica Brkanove fotografske ostavštine i stručnjakinja duboko povezana s njegovim opusom.

Važan produkcijski, vizualni i prostorni segment projekta potpisuje Hristos Tolis, grčki multimedijalni umjetnik, koji je osmislio svjetlosni dizajn događanja, kao i posebnu prostoriju unutar izložbenog prostora, oblikovanu elementima tamne komore i fotografskom opremom kakvu je koristio i Zvonimir Brkan. U toj su prostoriji fotografije bile postavljene na zidovima u prigušenom svjetlu, a posjetitelji su ih mogli razgledati uz pomoć fenjera. Takav postav stvorio je intiman i gotovo ritualan susret s fotografijama, naglašavajući odnos slike, svjetla i sjećanja te dodatno produbljujući iskustvo Brkanova fotografskog svijeta.

Cijeli događaj obogaćen je i projekcijom umjetničko-dokumentarnog filma „Ulični događaj braće Brkan” zadarskog redatelja i vizualnog umjetnika Vlade Zrnića. Film, snimljen 1995. godine, reinterpretira crno-bijele fotografije Braće Brkan i briše granice između fotografije i kinematografije. Za atensku publiku film je bio opremljen grčkim titlovima, čime je dodatno približen lokalnom gledateljstvu.

Događanje je održano u Filološkom društvu Parnassos, jednom od važnih prostora kulturne i intelektualne povijesti Grčke, smještenom u samom središtu Atene. Odabir upravo tog prostora dodatno je naglasio simboličku vrijednost projekta, odnosno predstavljanje hrvatske i zadarske baštine u instituciji koja ima posebno mjesto u grčkom kulturnom životu.