Nedjelja, 7. lipnja 2026

Weather icon

Vrijeme danas

22 C°

(Ne)iskorišteno blago

[VIDEO] ZANIMLJIVO NATJECANJE Pažani šišaju ovce od malih nogu, jednu srede za tek 40 sekundi

Autor: Doris Babić

07.06.2026. 18:30
[VIDEO] ZANIMLJIVO NATJECANJE Pažani šišaju ovce od malih nogu, jednu srede za tek 40 sekundi

Foto: Luka Jeličić



Šišam ovce već 15 godina, sezona šišanja traje po 45 dana, skupi se tako iskustva, a bitno je i da je mašinica dobra, mašinicom je puno lakše nego škarama, govori Hrvoje Mišković koji je na natjecanju u šišanju ovaca, na Staroj rivi, kod magazina soli, zadivio brojne Pažane i turiste svojim umijećem, jednu je ovcu ošišao za samo 40-ak sekundi.




Počeo je sa šišanjem još od malih nogu, najprije je gledao, pa krenuo jednu, drugu… Ništa to nije teško, ističe, bitno je samo da su leđa zdrava.


Škare ili struja


– Šišam cijeli dan, stanem po ure i nema umora. Dok je tako, radit ću, dodaje Mišković kojem prolaznik dobacuje da je šišao i najbrže i najbolje.


No, ni drugi nisu zaostajali, u prosjeku su svi, i oni u kategoriji šišanje škarama i u kategoriji šišanje mašinicom, »napravili ljetnu frizuru« mirnim ovčicama za manje od minute. Šišalo se po tri ovce, a sudac je mjerio brzinu, dok je publika navijala i znatiželjno promatrala spretne ruke.


Hrvoje Mišković




Vještina je to koja se na otoku Pagu prenosi s koljena na koljeno. Jedanog od natjecatelja, onog koji je prvi probio led na natjecanju, 63-godišnjeg Dinka Supičića, naučio je pokojni otac.


– Počeo sam s 12 godina, kada sam išao u peti, šesti razred. Koliko sam ih ošišao, e to nema broja! Imamo brat i ja doma svoje ovce, pomagao sam pokojnom ocu, u Paškoj sirani radim već 37 godina… Za dobar rezultat važno je i iskustvo i vještina, najvažnije je ne porezati ovcu. Meni je draže škarama jer ostane malo vune, govori Supičić.




Svakako, bez obzira na alat, tehniku, brzinu i rezultate, svi su svojim sudjelovanjem i zalaganjem još jednom odali počast svom otoku i njegovoj ovci s kojom i od koje od pamtivijeka žive. A osim toga, trodnevni program simboličnog naziva Neraskidiva nit – Dani vune na otoku Pagu, u okviru kojeg je i ovo natjecanje, posvećen je revitalizaciji i promociji ovčje vune kao vrijedne, ali još uvijek nedovoljno iskorištene prirodne sirovine.



Korisna sirovina


– Ideja je bila da svim mještanima, otočanima i posjetiteljima prikažemo vunu kao korisnu sirovinu, imali smo okrugli stol, radionice i demonstracije obrade vune, sajam proizvoda od vune… Posjetitelji su imali priliku upoznati cijeli proces; od sirove vune do gotovog proizvoda, kazuje Ana Žunić, predsjednica Udruge Volim Vlašići koja je organizirala bogat program, u suradnji s partnerima LAG-om Mentorides i Udrugom proizvođača paškog sira otoka Paga, uz potporu Zadarske županije, Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, Grada Paga, Općine Kolan i Turističke zajednice Grada Paga.


Na natjecanju su sudjelovali ljudi s gotovo cijeloga otoka, a s obzirom na to da su htjeli prikazati i tradicionalno i moderno šišanje, tri su natjecatelja šišala ručno, škarama, a tri su natjecatelja šišala na struju. Bilo je i mladih, nema straha za budućnost otoka u kojoj će se zasigurno vrlo brzo naći još više raznih proizvoda od vune.



Izvrstan primjer je svakako Tvrtka Fema d.o.o. koja je na čelu s Dragicom Jerkov 2020. godine započela poslovni projekt pod nazivom EKO LIKA GREENNovation kako bi od sirove ovčje vune dobila organske proizvode – eko organsko gnojivo i eko repelent.


– Prvi smo i jedini u Hrvatskoj, a u prošloj godini smo bili možda i najnagrađivaniji projekt u Europi. Imamo 15 zlatnih medalja, najveću nagradu koju kinesko Društvo inovatora može dati, Grand Prix i Zlatnu medalju Društva inovatora. S ponosom mogu reći da je ovaj poduzetnički poduhvat uspjeh inovatora, akademske zajednice i mene kao poduzetnice, ističe Jerkov.


Gnojivo WOOLEE vuneni peleti izrađeni su, dakle, isključivo od sirove ovčje vune. U njima nema tragova polimera, plastike ili kemikalija, zadržavaju vlagu i postepeno je otpuštaju u zemlju, smanjujući tako potrošnju vode za 25 %, povećavajući prinose za 30 %. Korištenjem vune kao resursa za proizvodnju organskog gnojiva i repelenta, umjesto da je tretiraju kao otpad, uspješno su riješili velik ekološki problem.


Ekološki problem


– Koliki je to problem, govori činjenica da Hrvatska na godišnjoj razini baci 1.300 tona vune, Europa 160.000 tona, a svijet 1.100.000tona! Otpadna vuna se u prirodi razgrađuje 95 godina, upozorava Jerkov.


Više od 300 proizvoda od vune nudi i Žiga Srblin iz Slovenije, vlasnik tvrtke za preradu, između ostalih, i paške vune od prošle godine.


– Imamo posteljinu, madrace, čarape… Sve što se može napraviti od vune! Radimo već 30 godina i interes je zaista velik, kako u Sloveniji, tako i u Hrvatskoj, naglašava Srblin.


Žiga Srblin


Uz kreativne ideje, brze ruke, oštre škare, zujanje mašinica i zadovoljno blejanje svježe uređenih ovaca završili su Dani vune koji su bili prava oda ljudima koji desetljećima čuvaju znanja svojih predaka, generacijama koje su odrastale uz stada, ističući vezu čovjeka, ovce i kamena koji zajedno oblikuju identitet ovog posebnog otoka. Sudeći prema velikom interesu posjetitelja, vrijednim organizatorima i ljudima koji svoju ljubav prema ovčarstvu prenose na nove generacije, sigurno je da će ova neraskidiva nit još dugo povezivati prošlost, sadašnjost i budućnost otoka.


Istovremeno, manifestacija je pokazala kako vuna nije samo nusproizvod stočarstva, nego sirovina s velikim potencijalom. Od prirodnih gnojiva i ekoloških repelenta do posteljine, odjeće i brojnih drugih proizvoda, sve više primjera potvrđuje da ono što se nekad smatralo otpadom danas može postati vrijedan resurs, posebno u vremenu kada je održivost imperativ.



Okrugli stol


Središnji dio trodnevnog programa bio je okrugli stol »Tko nas šiša?« koji je okupio predstavnike institucija, struke i proizvođača te otvorio dijalog o ključnim izazovima u gospodarenju vunom i mogućnostima njezine održive valorizacije.
Program okruglog stola bio je podijeljen u dva tematska panela. Prvi panel, »Od sirovine do otpada – gdje zapinje sustav?« bavio se problemima zbog kojih vuna često završava kao otpad, dok je drugi panel, »Od tradicije do budućnosti – nova priča o vuni« stavio naglasak na kulturnu i tradicijsku vrijednost vune te njezin potencijal u suvremenim razvojnim praksama.


BROJNI PARTNERI


Manifestaciju je organizirala Udruga Volim Vlašići u suradnji s partnerima LAG-om Mentorides i Udrugom proizvođača paškog sira otoka Paga, uz potporu Zadarske županije, Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, Grada Paga, Općine Kolan i Turističke zajednice Grada Paga